Otvara se riječka Palača šećera, do 21. studenog ulaz besplatan

Riječka Palača šećera ili, kako je Riječani često nazivaju Palača Benčić, svoja vrata posjetiteljima će otvoriti u subotu 14. studenog. Svečano otvaranje Palače, zbog epidemioloških razloga trajat će punih tjedan dana, do 21. studenog. Razgledi će se organizirati svakoga dana od 11 do 18 sati i besplatni su za sve posjetitelje. Zbog već navedenih epidemioloških razloga jednosatni obilasci će se organizirati po skupinama od 25 ljudi.

Palača šećera – interijer koji plijeni oko

Ući danas u obnovljenu Palaču šećera, u novo sjedište gradskog Muzeja, znači naći se u interijeru koji plijeni oko. Ne samo zbog golemih proporcija, iako se ni njih ne smije podcijeniti. Riječ je o građevini s podrumom, visokim prizemljem i polukatom, te s tri kata i potkrovljem. Na svakoj razini palače horizontalno se proteže oko 15 većih ili manjih prostorija, korištenih u različita vremena za različite namjene. A u nekim od tih prostorija morat ćete stati, htjeli ili ne, očarani vizualnom raskoši.

Palača danas ne govori isključivo vlastitu priču, kao svjedok jučerašnjih događaja. Postavši sjedište Muzeja grada, ona je dobila dodatnu ulogu – govori nam o prošlosti Rijeke putem u njoj izloženih povijesnih predmeta. Uselivši se u palaču, Muzej grada dobio je prvi put priliku pripremiti stalni postav posvećen riječkoj prošlosti.

Poštujući unutrašnji raspored palače, stalni postav je dobio mjesto u 30 prostorija na dva kata zgrade, što je 1.200 od ukupno 4.272 četvorna metra zdanja. Prvi kat palače bavi se poviješću grada, točnije tema je “Priča o Rijeci, Europi i svijetu”. Tema drugog kata je “Slatka povijest Rijeke”, a riječ je o bivšem proizvodnom kompleksu u kojemu se danas nalazi Muzej grada.

Palača šećera izgrađena je kao upravna zgrada Rafinerije šećera, koju je 1750. godine pokrenula Glavna trgovačka kompanija Trsta i Rijeke. Proizvodnja šećera je zaustavljena 1809., dolaskom francuske vlasti, a kompanija je potom životarila do formalnog ukinuća 17 godina kasnije. U razdoblju od 1832. do 1848. kompleks je korišten kao vojarna, a 1851. u njemu je krenula Tvornica duhana. Palača i cijeli kompleks će od 1945. do 1998. postati među Riječanima poznati kao Tvornica motora Rikard Benčić. Od 1970. godine palača je zaštićeno je kulturno dobro.

Sredstva za projekt obnove najvećim dijelom iz EU fondova

A kad je Tvornica Rikard Benčić nestala, golem upitnik nadvio se nad opstanak zgrade. Godine 2000. kupio ju je Grad Rijeka, a Hrvatski restauratorski zavod je u njoj tri godine kasnije započeo konzervatorska istraživanja. Sve je potom preokrenuo projekt Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine Grada Rijeke, Sveučilišta u Rijeci i Turističke zajednice grada Rijeke, u suradnji s Muzejom grada Rijeke.

Grad je prijavio projekt na natječaj za dobivanje bespovratnih sredstava iz EU fondova, a sredstva su odobrena 2017. godine. Ukupna vrijednost projekta je veća od 81 milijun kuna, a od toga se 85% pokriva iz EU fondova, skoro 69 milijuna kuna. Navedenim projektom palača je obnovljena i prenamijenjena, dobila priliku za novi život.