Oziđana pećina i Jazinka skrivale su bogata arheološka nalazišta

Oziđana pećina i Jazinka dvije su impresivne špilje na lijevoj obali Krke. Osim speleoloških obilježja, zanimljive su i po arheološkim nalazištima!

U Oziđanoj pećini živjeli su ljudi prije 7.000 godina

Na samom vrhu litice kanjona rijeke Krke iznad Roškoga slapa, nalazi se Oziđana pećina. Špilja je dugačka 59 metara, a čine je kanal širok od 5 do 10 metara i dva gotovo vertikalna kanala, odnosno dimnjaka koji ne izlaze na površinu. Ime je dobila po suhozidu na ulazu. S obzirom na morfologiju, znatan utjecaj na mikroklimu špilje imaju vanjski vremenski uvjeti, što se očituje u padu vlažnosti i porastu temperature zraka u špilji u toplim razdobljima u godini.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Prosječna temperatura zraka u špilji na mjestu izvan posjetiteljske staze, koje nije izloženo rasvjeti, iznosi oko 16° C, a prosječna relativna vlažnost zraka oko 95,5%. Špilja je i za najvećih kiša uglavnom suha, tek je na nekoliko mjesta vidljivo prokapavanje, koje na stropu tvori manje cjevaste stalaktite i saljeve, a na podu razlivene stalagmite.

U špilji su pronađeni brojni ulomci keramičkih posuda u kojima se jasno ocrtava nazočnost svih neolitičkih kultura jadranskog prostora, potom eneolitika te ranog i srednjeg brončanog doba. Pokazatelj je to ljudske nazočnosti u njoj od starijeg neolitika, dakle od oko 5.000 pa, kontinuirano, sve negdje do 1.500 godina prije Krista. Špilja je iznjedrila i važne nalaze kremenih artefakata, kamenog oruđa, kosti različitih životinja i ulomaka ljuštura dagnje. Pronađena su i dva dječja kostura položena u raku zgrčena na desni bok, koja pripadaju vremenu neolitika.

Ukupno je u Oziđanoj pećini utvrđeno trideset šest različitih svojti beskralježnjaka, koje spadaju u čak devetnaest viših sistematskih kategorija, a u špilji obitavaju i šišmiši. Špilja je uređena za posjetitelje u sklopu poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina.

Špilja Jazinka dom velikom broju endemskih svojti

Špilja Jazinka nalazi se u kanjonu nizvodno od utvrde Nečven, na nadmorskoj visini od 216 metara. Morfologija špilje je jednostavna. Duga je 42 metra, duboka četiri, a vertikalna razlika iznosi 12 metara. Nakon niskog ulaza otvara se dvorana koja se nastavlja u dvadesetak metara dug zasigani kanal. Sezonske promjene najviše utječu na ulazni dio, što je očekivano za špilju takve morfologije. U dijelu špilje najudaljenijem od ulaza vladaju pravi špiljski uvjeti, koje karakterizira stalna temperatura zraka, prosječne vrijednosti od oko 12,5°C.

U prednjem dijelu špilje pronađeni su ulomci različitih keramičkih posuda iz kasnoga brončanog i starijeg željeznog doba, životinjske kosti, brončana strelica, brončana fibula, tordirani brončani torkves s lančićem. U najdubljem dijelu špilje pronađene su ljudske kosti, perlice od staklene paste, naočalasti brončani privjesak, udica i brončane igle. Prednji dio špilje vjerojatno je korišten za stanovanje, a stražnji za pokapanje pokojnika.

U špilji Jazinki ukupno je evidentirano dvadeset devet svojti životinja. Među njima je i velik broj endemskih svojti Dinarida i Hrvatske. Troglobiontnoj vrsti skokuna Verhoeffiella margusi, stenoendemu Nacionalnog parka Krka, špilja Jazinka tipski je lokalitet.

Oziđana pećina i Jazinka samo su dvije od stotinjak špilja i jama, koje se nalaze uz tok rijeke Krke. Na području Nacionalnog parka Krka nalazi se njih četrdesetak.

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.