Oziđana pećina i Jazinka skrivale su bogata arheološka nalazišta

Oziđana pećina i Jazinka dvije su impresivne špilje na lijevoj obali Krke. Osim speleoloških obilježja, zanimljive su i po arheološkim nalazištima!

U Oziđanoj pećini živjeli su ljudi prije 7.000 godina

Na samom vrhu litice kanjona rijeke Krke iznad Roškoga slapa, nalazi se Oziđana pećina. Špilja je dugačka 59 metara, a čine je kanal širok od 5 do 10 metara i dva gotovo vertikalna kanala, odnosno dimnjaka koji ne izlaze na površinu. Ime je dobila po suhozidu na ulazu. S obzirom na morfologiju, znatan utjecaj na mikroklimu špilje imaju vanjski vremenski uvjeti, što se očituje u padu vlažnosti i porastu temperature zraka u špilji u toplim razdobljima u godini.

Prosječna temperatura zraka u špilji na mjestu izvan posjetiteljske staze, koje nije izloženo rasvjeti, iznosi oko 16° C, a prosječna relativna vlažnost zraka oko 95,5%. Špilja je i za najvećih kiša uglavnom suha, tek je na nekoliko mjesta vidljivo prokapavanje, koje na stropu tvori manje cjevaste stalaktite i saljeve, a na podu razlivene stalagmite.

U špilji su pronađeni brojni ulomci keramičkih posuda u kojima se jasno ocrtava nazočnost svih neolitičkih kultura jadranskog prostora, potom eneolitika te ranog i srednjeg brončanog doba. Pokazatelj je to ljudske nazočnosti u njoj od starijeg neolitika, dakle od oko 5.000 pa, kontinuirano, sve negdje do 1.500 godina prije Krista. Špilja je iznjedrila i važne nalaze kremenih artefakata, kamenog oruđa, kosti različitih životinja i ulomaka ljuštura dagnje. Pronađena su i dva dječja kostura položena u raku zgrčena na desni bok, koja pripadaju vremenu neolitika.

Ukupno je u Oziđanoj pećini utvrđeno trideset šest različitih svojti beskralježnjaka, koje spadaju u čak devetnaest viših sistematskih kategorija, a u špilji obitavaju i šišmiši. Špilja je uređena za posjetitelje u sklopu poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina.

Špilja Jazinka dom velikom broju endemskih svojti

Špilja Jazinka nalazi se u kanjonu nizvodno od utvrde Nečven, na nadmorskoj visini od 216 metara. Morfologija špilje je jednostavna. Duga je 42 metra, duboka četiri, a vertikalna razlika iznosi 12 metara. Nakon niskog ulaza otvara se dvorana koja se nastavlja u dvadesetak metara dug zasigani kanal. Sezonske promjene najviše utječu na ulazni dio, što je očekivano za špilju takve morfologije. U dijelu špilje najudaljenijem od ulaza vladaju pravi špiljski uvjeti, koje karakterizira stalna temperatura zraka, prosječne vrijednosti od oko 12,5°C.

U prednjem dijelu špilje pronađeni su ulomci različitih keramičkih posuda iz kasnoga brončanog i starijeg željeznog doba, životinjske kosti, brončana strelica, brončana fibula, tordirani brončani torkves s lančićem. U najdubljem dijelu špilje pronađene su ljudske kosti, perlice od staklene paste, naočalasti brončani privjesak, udica i brončane igle. Prednji dio špilje vjerojatno je korišten za stanovanje, a stražnji za pokapanje pokojnika.

U špilji Jazinki ukupno je evidentirano dvadeset devet svojti životinja. Među njima je i velik broj endemskih svojti Dinarida i Hrvatske. Troglobiontnoj vrsti skokuna Verhoeffiella margusi, stenoendemu Nacionalnog parka Krka, špilja Jazinka tipski je lokalitet.

Oziđana pećina i Jazinka samo su dvije od stotinjak špilja i jama, koje se nalaze uz tok rijeke Krke. Na području Nacionalnog parka Krka nalazi se njih četrdesetak.

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.