Palača šećera – dosada neispričana priča o povijesti Rijeke

Nakon svečanog otvaranja, koje je trajalo punih tjedan dana, zbog epidemioloških mjera i preporuka, Palača šećera u Rijeci započela je redovan rad. U tjednu otvaranja Palaču je posjetilo više od 2.300 posjetitelja i tražila se ulaznica više. Novo sjedište gradskog Muzeja sada je otvoreno za redovne posjete od utorka do nedjelje od 11 do 19 sati.

Stalni postav posvećen je riječkoj povijesti, a posjetitelj će svojim ulaskom biti okružen originalnim predmetima, replikama, slikom, zvukom, riječju i filmom. Palača šećera izgrađena je prije 270 godina, a sjedište Muzeja grada Rijeke samo je jedan dio njene povijesti. Započela je kao upravna zgrada Rafinerije šećera, nekoliko godina bila je vojarna, zatim je uslijedilo doba Tvornice duhana, te Tvornice motora Rikard Benčić.

No to je povijest samo Palače šećera, koja danas ima ulogu ispričati povijesnu priču cijele Rijeke. U stalnom postavu, kojeg potpisuje mr. sc. Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja, nalaze se povijesni predmeti na dva kata zgrade. Autorica dizajna je nagrađivana dizajnerica Nikolina Jelavić Mitrović. Ona je dobitnica nagrade Europski muzej godine za rad na Gradskome muzeju Vukovar te autorica nagrađenog rješenja postava u Muzeju Sinjske alke.

Postav obuhvaća vrijeme od trenutka kada je grad postao slobodna kraljevska luka 1719. godine, što mu je donijelo priliku za dotad neviđen razvoj, pa do ove godine, kada je grad postao europskom prijestolnicom kulture. Sve je učinjeno stavljajući Rijeku u europski kontekst, povezujući je s Bečom, Antwerpenom, Budimpeštom i ostalim europskim metropolama. Pa i onima na drugim kontinentima, poput New Yorka.

Palača šećera na prvom katu prikazuje povijest Rijeke

“Priča o Rijeci, Europi i svijetu” započinje prapoviješću. Nakon saznanja kako su prvi “Riječani” živjeli u pećinama i mahali kamenim sjekirama, ono što slijedi usmjereno je događajima od 18. stoljeća. U njemu se javljaju začeci moderne Rijeke, što će kulminirati izrastanjem grada u važnu srednjoeuropsku luku i industrijsko središte. U sobi naziva “Šećer, papir, čelik” doznat ćete više o tri razdoblja novije riječke povijesti. Tu su u prvom planu pogoni poput Rafinerije šećera, Tvornice papira te gradskih ljevaonica i brodogradilišta. U sljedećoj prostoriji “Carski orao” je priča o ulozi vladara Karla VI. i obitelji Habsburg na ovom dijelu Jadrana. Slijedi “Novo doba”, odnosno industrijska revolucija, a potom se nižu sobe u kojima možete saznati više o izumu torpeda, o Mornaričkoj akademiji i riječkim školama, pa dvorana s radovima riječkog slikara Giovannija Fumija.

Što je Riječane okruživalo u njihovim stanovima, a stizalo je iz gradske lake industrije i lokalnih prodavaonica doznajte u sobi “Sve za dom”. Slijedi “Riječki orao”, priča o stalnim izmjenama državnih zastava u gradu. Soba “Merika” zaviruje u iseljeničke duše koje su prolazile kroz riječku luku da bi se dokopale novih, obećavajućih svjetova. U muzejskoj čitaonici posjetitelj može malo odmoriti, nakon čega slijedi soba o gradskom kazalištu, a zatim soba “Rat i mir” posvećena Drugom svjetskom ratu. U sobi “Rijeka i svijet” obrađen je život grada nakon rata. Prvi kat završava kronologijom gradskih zbivanja od 1659. do 2020. godine.

Na drugom katu doznajte više o kompleksu Benčić

Nakon što ste upoznali bogatu povijest Grada na drugom katu slijedi povijest današnjeg sjedišta Muzeja grada Rijeke. Tema je “Slatka povijest Rijeke” i govori o razdobljima bivšeg kompleksa od Rafinerije šećera, preko Tvornice duhana do Tvornice motora Rikard Benčić. Uvod u “Salon šećera” je soba posvećena starim slikarskim majstorima. Priča se nadovezuje na dvije sobe u kojima je naglasak stavljen na Glavnu trgovačku kompaniju Trsta i Rijeke, odnosno Rafineriju s tri pogona za proizvodnju šećera. Slijedi ekskluzivno mjesto u palači, dijelom i zbog zidnih oslika s mitološkim prizorima, zbog čega je nazvano Venerinim salonom. To je tek uvod u Dvoranu veduta, koja je prava vizualna oluja s prizorima imaginarnih gradova protegnutih svim zidovima od poda do stropa. Sljedeća soba posvećena je preradbenom procesu od šećerne trske do konzumnoga, kristaliziranog šećera u kolonijalnim područjima.

Za predah posjetitelj može koristiti veliku i visoku svečanu Mramornu dvoranu prekrivenu ornamentacijom koja u misli priziva mramor. No taj predah je ujedno i jedan od vizualno najspektakularnijih trenutaka palače. Slijedi soba u kojoj ćete više saznati o preradbenom procesu od trske do kristaliziranog šećera na europskom tlu, a nakon toga obasut će vas bjelina šećera, zahvaljujući staklenoj vitrini punoj velikih ručno izrađenih šećernih glava. U središtu vitrine je zvijezda sobe, možda i cijelog postava – replika originalnog kalupa riječke Rafinerije šećera. Sljedeće tri sobe su galerija s likovnim radovima posvećenima gradu i primorju. Završnica posjete ne pripada šećeru. Salon duhana govori o Tvornici duhana, a tu je i postav o Tvornici Rikard Benčić, s brodskim elisama i ostalim metalnim proizvodima.