Petrinjske legende i priče za sve ljubitelje strip umjetnosti

Znate li priče o Cvijeti Brestovskoj ili prokletniku s Peckog jezera? To su samo dvije legende od nekoliko njih koje kruže Petrinjom i okolicom, a koje su dio bogate povijesti ovoga kraja.

Ponos Petrinje je njezina duga tradicija kulturnog stvaralaštva, stoljećima stvarana, zabilježena u brojnim publikacijama petrinjskih čuvara povijesti i na platnima likovnih umjetnika. Petrinjske legende i priče splet su priča temeljenih na povijesnim činjenicama, ali i usmenim i pisanim predajama koje su dokumentirane u brojnim knjigama o povijesti grada.

Koliko su priče važne na ovom području govori i podatak kako se svake godine, od 2012. u Petrinji održava kulturna manifestacija Petrinjske legende i priče. Radi se o glazbeno-scenskoj manifestaciji u kojoj se svake godine istraži i uprizori drugačija legenda ili povijesni događaj.

Legenda o Cvijeti Brestovskoj

Ova je legenda stvorena kao izvorna pripovijest iz 16. stoljeća koju je, pod naslovom “Cvijeta Brestovska ili krv za krv” napisao, i u Đakovu 1905. objavio književnik Zvonimir Pužar.

Prema legendi Cvijeta Brestovska je kći Pavla Brestovskog, zapovjednika kršćanske utvrde Brest uz rijeku Kupu koja je 1574. godine, razjedinjenoj i podijeljenoj kršćanskoj vojsci održala vatreni domoljubni govor i ujedinila ih u borbi protiv nadmoćnih Turaka. Prva je uzela mač u ruke i poput francuske heroine Ivane Orleanske zajedno sa svojim dragim Jurajem Reufertom, porijeklom izdaleka, ali rodom i srcem uz svoju Hrvatsku, povela branitelje Bresta u boj.

Svi su im se pridružili i u prvom koraku otpora riješili se uhode u svetačkoj halji koji je dotad sve iz Bresta prenosio u tursku tvrđavu tako što su ga, bez suda, bacili i utopili u Kupi. Hrabri su branitelji Bresta na čelu sa svojom Cvijetom svi odreda izginuli, a nakon njihove slavne pogibije Ferhat-beg je osvojio i ostale utvrde između Une i Kupe.

Prokletnik s Peckog jezera

Jedna od najljepših legendi s ovih prostora, temeljena na usmenoj narodnoj predaji, ali potkrijepljena, i umjetničkim darom oplemenjena, u zapisima Ivana Trnskog i Đure Arnolda. Smještena u vrijeme Banske krajine ova legenda, u maniri Romea i Julije, progovara o snazi ljubavi kojoj se ništa, bilo da potiče s ovoga ili onoga svijeta, ne može suprotstaviti.

Priča je to o nemogućoj ljubavi između dvoje mladih različita roda – plemenitaške kćeri Katarine i siromašnog ribara Ive. Njihova ljubav skreće pozornost na legendu o Prokletniku s Peckog jezera, to jest o banu koji zbog ljubomornih objeda i laži ostaje bez ljubavi svoje voljene banice i biva osuđen na vječnu samoću na dnu jezera stvorenog od baničinih suza.

Nesklon svakoj ljubavi Prokletnik kažnjava ribara Ivu tako što ga odvlači na dno jezera i okuje u lance. Kad za to sazna Katarina, moli Prokletnika da joj pomiluje dragoga i pusti ga, no kako se on ne odaziva, i sama se baci u jezero. Taj Katarinin čin probudio je milost kod Prokletnika te je spasio i nju i njezinoga dragoga Ivu. Tako je i prokletnik oslobođen od kletve i bi pomilovan, a jezero uskoro presušuje.

I dan danas na mjestu gdje je Hrastovačku goru nekad krasilo Pecko jezero, u vrijeme sumaglice, mogu se vidjeti romantične siluete zagrljenih ljubavnika.

Petrinjske legende i priče od sada i u obliku stripa

Manifestacija i virtualna šetnja, odnosno video priče sada su dodatno obogaćene još jednim izdanjem petrinjskih legendi i priča, ovoga puta stripovskim.

Petrinjske legende i priče u strip izdanju “Turska Petrinja”, “Legenda o Cvjeti Brestovskoj”, “Doroteja i Martin Frankopan”, “Strašna noć na Klinac gradu”, te “Prokletnik s Peckog jezera” ilustrirao je diplomirani učitelj razredne nastave i likovne kulture, Tomislav Šrkljac.

Naslovna fotografija: Besim Photography
Izvor fotografija: Turistička zajednica Grada Petrinje