Nacionalni park Plitvička jezera danas obilježava 44. godinu od upisa na UNESCO Listu svjetske baštine. Ovaj značajan trenutak dogodio se 26. listopada 1979. godine. Tom prilikom Odbor za svjetsku baštinu (World Heritage Committee – WHC) je nominacijom Nacionalnog parka Plitvička jezera upisao ovo područje na Listu svjetske baštine kao tada jedinu prirodnu baštinu.
Značajno je za napomenuti kako se ovaj upis Nacionalnog parka na Listu dogodio nekoliko godina od usvajanja Konvencije za zaštitu Svjetske kulturne i prirodne baštine (1972.), a tek godinu dana nakon prvog upisa područja kulturne i prirodne baštine. Naime kao prirodna baština tada su upisani bili nacionalni park Yellowstone i otočje Galápagos. Već 1976. godine Konvenciju su ratificirale 24 zemlje, dok 2017. godine taj broj doseže 193 zemlje potpisnice.
Jedno od značajnijih promišljanja i osnova za usvajanje Konvencije bila je tvrdnja kako propadanje ili nestanak bilo kojeg dijela kulturne ili prirodne baštine sačinjava štetno osiromašenje baštine svih nacija svijeta. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Što je Lista svjetske baštine?
Područja koja se upisuju na Listu svjetske baštine moraju biti od jedinstvene univerzalne vrijednosti (Outstanding Universal Value). To znači kako svako područje mora opravdati tu vrijednost s minimalno jednim od ukupno 10 kriterija. Do 2004. godine kriteriji su bili podijeljeni u šest kulturnih i četiri prirodna kriterija. Nakon revizije Operativnih smjernica za implementaciju Konvencije svjetske baštine spojeno je svih deset kriterija. Svaki kriterij sadrži svoj opis, a današnja područja zasigurno trebaju zadovoljiti bar jedan od navedenih kriterija iako često obuhvaćaju i više njih.
Organizacija ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization – UNESCO) zaprimila je prijedlog nominacije Nacionalnog parka Plitvička jezera na Listu svjetske baštine u travnju 1979. godine.
Opis područja, povijesne karakteristike, geološke posebnosti te najvažniji dio dokumenta, obrazloženje za uključenje na Listu svjetske baštine, tada je u ime Nacionalnog parka Plitvička jezera sastavio Aleksandar Brnek-Kostić u suradnji s inženjerom Stahanom iz Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu. Opisujući sedrene barijere koje pregrađuju riječnu dolinu, biološke i ekološke uvjete koji su potrebni za rast sedrenih barijera, autori također opisu posebnosti pridružuju dobro očuvane šume i bogatstvo faune.
Prijedlogu za nominaciju priložile su se raznovrsne karte geološka, pedološka, fotocenološka, uzdužni profil jezera te fotodokumentacija. Kako je i danas uobičajeno prilikom revidiranja prijedloga za upis na Listu svjetske baštine, mišljenje na prijedlog dostavlja Međunarodna unija za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature – IUCN).
Plitvička jezera uvrštena na UNESCO listu
Zaključeno je kako Nacionalni park Plitvička jezera treba biti uvršten na Listu svjetske baštine primarno zbog “neporemećenog nastajanje sedre” što oblikuje krajobrazni karakter i hidrološki sustav. Taj proces je u potpunosti sukladan s kriterijem koji se odnosi na neprekidan proces razvoja biljnih i životinjskih zajednica, kopnenih oblika te morskih i slatkovodnih vodnih tijela. Kao sekundarne razloge uvrštenja, IUCN ističe kriterij koji obuhvaća interakcije između čovjeka i njegovog prirodnog krajobraza te kao iznimne kombinacije prirodnih i kulturnih elemenata.
U novom Planu upravljanja, utvrđeno je kako interakcijom vode, zraka, geološke podloge i organizama te zahvaljujući posebnim fizikalno-kemijskim i biološkim uvjetima, omogućeno nastajanje sedre koja je pregrađivanjem vodotoka stvorila niz jezera, barijera i slapova. Sveukupnost tih procesa i njihova jedinstvena ekologija te izuzetna ljepota područja čine jedinstvenu univerzalnu vrijednost.
Vizija ovog najvećeg i najstarijeg nacionalnog parka, podrazumijeva budućnost u kojoj je nacionalni park i dalje Svjetska baština UNESCO-a. To svakako obuhvaća očuvanje jedinstvene univerzalne vrijednosti te kriterija kojima se ona opisuje. Trenutno, ali i u nadolazećim godinama, nužno je razumijevanje važnosti Plitvičkih jezera ne samo kao prirodne baštine od iznimnog značaja za Hrvatsku, već kao baštine važne za cijeli svijet.
Ploča postavljena 2006. godine svjedoči obilježju Plitvičkih jezera kao Svjetskoj prirodnoj baštini UNESCO-a. Ujedno je i podsjetnik mnogobrojnim posjetiteljima koliko je značajno područje koje posjećuju, a u kojem će se susresti s fascinantnim prizorima vode, slapova, jezera i šuma.
Izvor: 70 PRIČA ZA 70 GODINA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA
