Vijeće Europe certificiralo je početkom prošloga mjeseca tri nove Kulturne rute: Europsku rutu bajki, Rutu ženskih pisaca i Rutu povijesnih kavana. Hrvatska se našla na dvije od njih, a mi ćemo vam ispričati zbog koga i zašto.
Europska ruta bajki putovanje je između imaginarnih svjetova i stvarnih mjesta: uključuje europske bajke, mitove, folklor i usmenu predaju, istražuje njihove likove koji su pratili naše djetinjstvo na putu do odrasle dobi, a koji su i danas prisutni u kulturi – multimediji i literaturi. U osmišljavanje i rad rute uključene su istraživački centri usmjereni na bajke i njihove autore, ali i likovi, udruge, zaklade i javne institucije iz područja kulture. Hrvatsku na ruti predstavljaju Ivanina kuća bajke, udruga Profesor Baltazar i udruga Val kulture.
Ivanina kuća bajke jedinstvena je u svijetu – ona je multimedijalni i interaktivni centar za posjetitelje koji slavi bajke i svekoliko bajkovito stvaralaštvo. predstavlja bajke najznačajnije hrvatske spisateljice bajki, Ivane Brlić-Mažuranić, rođene u Ogulinu 1874. godine, kao i bajke brojnih drugih hrvatskih i svjetskih bajkopisaca.
Ivanina kuča bajke
Smještena u drevnom i bajkovitom Frankopanskom kaštelu, sastoji se od multimedijalne stalne izložbe, biblioteke, multifunkcionalnog prostora za radionice i suvenirnice, a putem svoje web stranice s virtualnom bazom bajki i on-line knjižnicom svijet bajki otvara i onima koji su daleko od Ogulina, zavičaja bajki.
Profesora Baltazara, simpatičnog znanstvenika koji rješava probleme svojih sugrađana uz pomoć mašte i pozitivne energije vjerojatno nije potrebno posebno predstavljati. No, ako ga kojim slučajem ne znate, OVDJE pogledajte sve epizode omiljenog crtića o dobrom duhu Baltazar-grada.
Udruga Profesor Baltazar osnovana je s ciljem očuvanja lika i djela ovog omiljenog profesora kao autentične hrvatske kulturne baštine, te svevremenskih vrijednosti kojima nas on uči. Udruga je i organizator najvažnije manifestacije popularizacije znanosti u Hrvatskoj – Znanstvenog piknika – koji je platforma udrugama, pojedincima, znanstvenim i obrazovnim institucijama da kroz nju pokažu svoje projekte popularizacije prirodnih znanosti.
Udruga Val kulture u 15 godina aktivnog i predanog djelovanja oformila je i pokrenula niz projekata koji promoviraju umjetnost, kulturu i obrazovanje. Ti projekti su danas prepoznatljivi hrvatski kulturni proizvod, a najstariji od njih je poznati Legendfest – festival priča, mitova i legendi, jedan sasvim drukčiji festival koji povezuje kulturu, stanovništvo i turiste, objedinjujući nematerijalnu i materijalnu baštinu Hrvatske s ciljem njene popularizacije i očuvanja.
Legendfest već godinama privlači tisuće posjetitelja u istarski gradić Pićan, a ulicama staroga grada tada zavladaju štrige i štriguni, vile i vilenjaci, zmajevi i vještice…
Ruta ženskih pisaca upoznaje i poziva posjetitelje da krenu stopama spisateljica, te ističe njihove iznimne životne priče i književna djela koja su obilježila borbu za ljudska, ženska i manjinska prava u 20. stoljeću. Mreža okuplja muzeje, memorijalne prostore i mjesta posvećena spisateljicama i aktivnostima, poput radionica i produkcija za djecu, te njeguje participativni stav prema književnoj i društvenoj baštini koju su spisateljice ostavile za sobom. Ruta uključuje 14 spisateljica iz Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Bugarske i Poljske, a hrvatske predstavnice su Ivana Brlić Mažuranić i Marija Jurić Zagorka.
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić Mažuranić pravu je pozornost književne publike na sebe skrenula romanom za djecu Čudnovate zgode šegrta Hlapića, napetom pričom o siromašnom šegrtu Hlapiću koji bježi od svoga gazde, a zgode u romanu na kraju prevladaju nezgode.
Ipak, njezinim krunskim djelom kritičari smatra se zbirka pripovjedaka Priče iz davnine, djelo koje sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane slavenskom mitologijom. Ova knjiga kroz bajke ponovo vraća u život izgubljeni svijet pretkršćanskih vjerovanja Hrvata, a likovi poput Kosjenke i Regoča, Stribora, Jaglenca, Rutvice, Palunka, Vjesta, Potjeha, Malika Tintilinića, Svarožića i Bjesomara utjelovljenja su ljudskih moralnih osobina i osjećaja, kako vjernosti, ljubavi i dobrostivosti, tako i nestalnosti i slabosti.
Čudnovate zgode šegrta Hlapića – Autorica ilustracije Nasta Šenoa-Rojc
Kada je 1924. godine u Engleskoj izašao prijevod Priča iz davnine, Daily Dispatch nazvao je Ivanu Brlić-Mažuranić hrvatskim Andersenom, a Church Times je pisao da priče izražavaju etički genij Hrvata koji će očarati ne samo djecu, nego i starijima pružiti pogled u dušu jednog malo poznatog naroda.
Ivana Brlić Mažuranić ke i autorica prve slikovnice u Hrvatskoj kojoj su i autorica i ilustrator hrvatski, a Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti primila ju je za svoju dopisnu članicu, kao prvu ženu kojoj je dodijeljena takva čast.
Marija Jurić Zagorka, Autor Josip Puclin
Fascinantnu – i često vrlo tužnu – životnu priču Marije Jurić Zagorke odredilo je mukotrpni početak novinarske karijere. Prva naša profesionalna novinarka napredovala je vremenom od anonimne reporterke do europski afirmirane političke novinarke koja izvještava o svim važnijim političkim zbivanjima u regiji. Njezin suvremen način izvještavanja kojim je politička vijest bila servirana na posve nov način, što je značajno doprinosilo modernizaciji hrvatskog novinstva priskrbit će joj europsku reputaciju prve političke novinarke u Jugoistočnoj Europi početkom 20. stoljeća.
Zagorka je iz ljubavi prema materinskom hrvatskom jeziku – koji je početkom 20. stoljeća bio potisnut iz javnosti zbog službene uporabe mađarskog i njemačkog – a na nagovor i pod pokroviteljstvom biskupa Josipa Jurja Strossmayera, počela pisati povijesne romane privlačne širokoj čitalačkoj publici. U zagrebačkim, bečkim i budimpeštanskim arhivima istražuje dokumentarnu građu na čijim temeljima – i uz obilno služenje literarnom imaginacijom – gradi uzbudljive zaplete i priče, s bogatom galerijom romanesknih likova, među kojima su važni povijesni akteri žene.
Njezinih četrdesetak romana u nastavcima živopisno su evocirali već zaboravljenu hrvatsku prošlost 16., 17. i 18. stoljeća, a bili su objavljivani kao prilozi u dnevnim novinama, vrtoglavo podižući nakladu tih tiskovina, ali i Zagorkinu popularnost, koja postaje hrvatski spisateljski i čitalački fenomen. Literarni moćnici toga vremena njezine romane proglašavaju trivijalnom šund literaturom za kravarice. No, povijest zna poneku nepravdu ispraviti na pravi način, pa najčitaniji hrvatski pisac nije zapravo pisac, nego – spisateljica. Zagorka. Jalnim onodobnim kritičarima unatoč.
