Područje Mure, Drave i Dunava prvi petdržavni rezervat biosfere na svijetu

Proglašenje petdržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav od strane UNESCO-a povijesni je korak prema novom dobu za prirodu i ljude.

Rezervat biosfere, koji se proteže Austrijom, Slovenijom, Hrvatskom, Mađarskom i Srbijom na gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnog toka, proglašenjem je službeno postao najveće zaštićeno riječno područje u Europi te je međunarodni primjer sinergije zaštite prirode, klimatske otpornosti i održivog razvoja. Zbog jedinstvenih staništa i brojnih rijetkih vrsta, rezervat biosfere također je znan i kao Europska Amazona.

– Proglašenje od strane UNESCO-a važan je pokazatelj međunarodne suradnje i zajedničke zelene vizije, značajan korak naprijed u očuvanju prirodnog i kulturnog blaga regije te snažan primjer ujedinjenja zemalja sa zajedničkim ciljem očuvanja prirode. Ovo je i važan doprinos implementaciji Strategije EU-a za bioraznolikost, kojom se do 2030. godine želi obnoviti 25.000 km rijeka i zaštititi 30% kopna EU, rekla je Nataša Kalauz, direktorica WWF Adrije, svjetske organizacije za zaštitu prirode koja je od samoga početka dio ove inicijative.

Područje rezervata biosfere obiluje rijetkim staništima poput velikih poplavnih šuma, pješčanih i šljunčanih sprudova, strmih obala, rukavaca i mrtvica. Upravo su ona dom najveće populacije orla štekavca u Europi i gnjezdilište mnogih ugroženih vrsta ptica poput bregunica, male čigre i crne rode, staništa dabra i vidre te riba kao što je kečiga.

Ne samo da brojne vrste ovise o Muri, Dravi i Dunavu, već i gotovo milijun ljudi čije su živote rijeke oblikovale. Netaknute poplavne nizine čuvaju naselja od poplava, rijeke nam omogućavaju pitku vodu, plodno tlo, ublažavaju posljedice klimatske krize, a isto su tako zone rekreacije i inspiracije te mogu biti pokretač održivog razvoja.

– Iako smo proglašenjem petdržavnog rezervata biosfere postigli jako velik korak za očuvanje tih triju rijeka za sve buduće naraštaje, još nas čeka puno posla. Kako ne bismo imali još jedan “papirnati park”, potrebna je veća predanost donositelja odluka, ali i gospodarstvenika s ciljem poticanja održivog razvoja Europske Amazone. Očekujemo nastavak dobre suradnje, istinski živi rezervat biosfere u kojem se priroda obnavlja, potiče inovacija i u kojem su lokalne zajednice pokretači promjena, istaknula je voditeljica MDD inicijative u WWF Adriji Ivana Korn Varga.

Inicijativa pokrenuta prije više od 20 godina

Inicijativa za zaštitom riječnog krajolika Mure, Drave i Dunava na području Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Srbije pokrenuta je prije više od 20 godina od strane okolišnih aktivista i organizacija civilnog društva. Zbog velikog prirodnog bogatstva i brojnih ugroženih i zaštićenih vrsta koje su prisutne na ovom području, inicijativi su se tijekom godina pridružili brojni dionici iz svih sfera, a rad na uspostavljanju petdržavnog UNESCO rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav službeno je započeo 2011. godine.

Hrvatska i Mađarska su 2012. godine zaštitile svoj riječni krajolik, a slijedile su ih 2017. Srbija (2017.), godinu kasnije Slovenija i na kraju Austrija 2019. Zajednička nominacija, službeno poslana u travnju 2020., povezala je četiri dijela slagalice u jedinstveno zaštićeno područje.

Tri funkcije rezervata biosfere

Rezervati biosfere ispunjavaju tri glavne funkcije: održavanje ekosustava, razvoj regionalnih socio-ekonomskih i ekoloških održivih uvjeta i poticanje obrazovanja, istraživanja i praćenje stanja u okolišu. Trenutačno ima 714 rezervata biosfere u više od 129 zemalja. Od toga je 21 prekogranični. Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav bit će prvi na svijetu kojim zajednički upravlja pet zemalja. 

Koncept rezervata biosfere definira oko 300.000 hektara područja jezgre i utjecajnog područja te dodatnih 700.000 hektara prijelaznog područja.

Područje jezgre je zakonom zaštićeno i sastoji se od postojeće mreže zaštićenih područja kao ekološke osnove rezervata. Utjecajna zona se prostire duž rijeka, udaljena od korita. Okarakterizirana je mozaikom kultivirane zemlje i ruralnog prostora koji također sadrži manje odvojene dijelove mrtvica, ribnjaka i malih močvara. Vanjska prijelazna zona omogućava regionalnu ekonomsku i znanstvenu podršku prijelaznoj zoni.

Unutar rezervata biosfere nalazi se i mreža od 13 zaštićenih područja koji naglašavaju ekološku važnost rijeka, a uključuje i svjetski poznati Park prirode “Kopački rit”, Regionalni park “Mura-Drava” u Hrvatskoj, Specijalni rezervat prirode “Gornje Podunavlje” u Srbiji te Nacionalni park “Dunav-Drava” u Mađarskoj, kao i Natura 2000 područja u Sloveniji i Austriji.

Naslovna fotografija: ušće Drave u Dunav/ Autor: Ante Gugić