Pohorje i ostaci Rimskog Carstva

Mariborsko Pohorje uzdiže se iznad južnog dijela Maribora i predstavlja atraktivno turističko, sportsko i rekreacijsko središte u zimskoj i u ljetnoj sezoni. Posjetiteljima nudi brojne mogućnosti rekreacije ili ugodnog opuštanja u zagrljaju zelene prirode.

Budući da vam Maribor predstavljamo kroz drugačiju perspektivu i neotkrivene priče izvan okvira tradicionalne, standardne turističke ponude, ovaj put vam sa gradskim pripovjedačem Vidom Kmetičem predstavljamo fragmente Rimskog Carstva ispod padina našeg slavnog zeleno bijelog brdašca zvanog Pohorje.

Vid Kmetič priča: “Tragovi Carstva ispod padina Pohorja”

Kada većina Mariborčana pomisli na frazu villa rustica, prvo se sjete nekadašnjeg istoimenog restorana. Nalazio se u neposrednoj blizini ostataka nekadašnjeg rimskog ladanjskog imanja starog oko 1800 godina nad kojim se proteže Pohorje.

U antici, suprotno današnjem shvaćanju, riječ villa nije označavala velebnu i raskošnu rezidenciju. To je bilo imanje sa stambenom kućom, dok riječ rustica opisuje jednostavnost gradnje. Villa rustica odnosi se na ladanjska imanja sa seoskom kućom i pripadajuće gospodarske zgrade. Bila su popularan oblik stanovanja i upravljanja poljoprivredom diljem Rimskog Carstva. Njihove glavne karakteristike bile su korištenje robovskog rada i tržišna orijentacija. Život robova u tim poljoprivrednim lukama općenito je bio teži od života “urbanih” robova, ali općenito su bili relativno dobro zbrinuti i hranjeni. Uostalom, robovi su činili važan dio gospodarstva i dominantnu radnu snagu u Carstvu.

U doba Rimskog Carstva područje Maribora bilo je prolazno područje, u blizini su se križale važne državne ceste Celeia (današnje Celje) – Flavia Solva (kod današnjeg Leibnitza) i Poetovio (današnji Ptuj) – Virunum (na Gosposvetskom polju). U samom centru današnjeg grada vjerojatno je bio i prijelaz preko rijeke Drave. Zanimljivo je da je prostor na kojem se danas nalazi Maribor administrativno bio pod Flavia Solva, a ne pod Poetoviom. Očito naša mariborska veza s tim graničnim područjima današnje Austrije seže još u antičko doba.

U antičko doba os naseljavanja šireg mariborskog područja išla je u smjeru Hoče – Bohova – Betnava – Radvanje. Osim naselja u Hočama i skromnog antičkog naselja Poštela, za sada su poznate i četiri vile rustike uz ovu navodnu cestu uz Dravu.

Ostaci jedne, otkriveni su na mjestu današnje (odnosno nekadašnje) trgovine Obi, a samo korak dalje, u neposrednoj blizini kapelice uz cestu, tijekom izgradnje autoceste 1997. otkrivena je villa rustica u Bohovi. Arheološkim sondiranjem 1981., 1983. i 1986. godine kod dvorca Betnava otkriveni su obrisi treće ville. Kameni temelji četvrte antičke seoske luke jedini su danas dostupni široj javnosti.

Gotovo 9000 m² imanja

1988. godine mariborski zavod za zaštitu prirodne i kulturne baštine započeo je arheološka istraživanja antičkog kompleksa u Radvanju, na rubu današnjeg naselja Borova vas nad kojim se uzdiže Pohorje.

– Naš rad bio je stalno pod budnim okom tadašnjeg općinskog vodstva, ali i stručne i laičke javnosti jer je riječ o prvom većem arheološkom iskapanju na našim prostorima, kaže arheologinja Mira Strmčnik – Gulič, voditeljica iskopavanja u to vrijeme.

Antički kompleks bio je ograničen obodnim zidom dimenzija 98,10 m x 90,20 m. Unutar zidova otkriveni su temelji dviju stambenih zgrada te ostaci gospodarskih objekata od drveta i opeke. Samo su oni od stambenog dijela bili odvojeni prostranim dvorištem. U jugozapadnom dijelu tog dvorišta, unatoč blizini tada vjerojatno čistog Pekrskog potoka, nalazio se bunar. Dvije kule koje su nadopunjavale jugoistočni i jugozapadni obodni zid omogućile su bolji pregled okoline i time povećale sigurnost posjeda.

Centralno grijanje Rimljana

Među svim građevinama ove ruralne luke vjerojatno je najzanimljivija građevina na krajnjem sjeverozapadnom dijelu zidina. Riječ je o stambenoj zgradi koja se sastojala od pet prostorija. Sve su bile opremljene sustavom centralnog grijanja (hypocaustum). Djelovao je na način da je topli zrak iz prostorije u kojoj je loženo ognjište prolazio kroz ciglene svodove ispod poda i dalje po šupljim ciglama (tubulima) ispod zidne žbuke.

Takav genijalni sustav grijanja opskrbljivao je toplinom i pod i zidove kuće. Samo su ovi bili oslikani freskama, iz pronađenih ostataka slika može se zaključiti da se radilo o raznim geometrijskim i cvjetnim motivima. Rimljani su bili majstori u izradi žbuke i fresaka, koristili su boje iz prirodnih izvora. Sama činjenica da su i u ovoj “neuglednoj” građevini sačuvani ostaci zidnih slika svjedoči da su veliku pozornost poklanjali opremanju svojih rezidencija posvuda u Carstvu.

Među pronađenim nalazima dominiraju fragmenti keramičkih posuda, većinom domaće proizvodnje, datiranih u sredinu 3. i početak 4. stoljeća poslije Krista. Također razno željezno oruđe, ključ od kuće, fragmenat staklene narukvice i dva brončana novčića. Jedan od njih prikazuje cara Galijena, koji je carstvom vladao između 253. i 268. godine.

Prvi Slaveni na ovim prostorima

Najveće otkriće čekalo je arheologe u neposrednoj blizini ove zgrade s centralnim grijanjem. Uz ruševine su naišli na staroslavensko groblje s dvadeset i osam grobova. Bilo je to prvo otkriće starih Slavena u ovom dijelu Podravja, datirano u 10. – 11. stoljeće nove ere. Grobovi su većinom bili jednostruki, jedino se u slučaju umrle majke s djetetom radilo o dvostrukom ukopu.

– Upravo je otkriće ove grobnice vjerojatno konačno uvjerilo odgovorne u općini da promijene planove izgradnje, uvjerena je Strmčnik – Gulič.

Kosturi u grobovima bili su loše očuvani. Samo u četiri otkriveni su i skromni grobni dodatci, uglavnom su bili ukrasi. U jednom je pronađen prsten pravokutnog presjeka.

Iako staroslavenski grob kojeg čuva Pohorje nije potpuno izolirani slučaj, znamo također i staroslavenski grob u rimskoj insuli u antičkoj Emoni, motivi odabira grobnog mjesta u blizini nekadašnjih rimskih građevina nisu sasvim poznati. Možda se radilo o očuvanju tradicije u narodnoj predaji. Ili su možda višestoljetne ruševine imale i pomalo mističnu notu za staroslavenske narode.

Rimljani u centru Maribora

Ostaci iz rimskog doba nalaze se i u centru Maribora. Vjerojatno su mnogi Mariborčani u djetinjstvu jahali mramornog lava uz Stolnu crkvu.

Posebno su zanimljiva dva nadgrobna spomenika ugrađena u Sudnu kulu na šetnici Lent. Na istočnoj strani je to obelisk s glavom bradatog muškarca u društvu dva lava, a na zapadnoj su glave muža i žene.

Posebne mariborske priče

Osim rimskih i staroslavenskih tajni koje sakriva Pohorje, ne zaboravite na naše druge neobične mariborske turističke priče i fenomenalnu ponudu lokalne trgovine Rajzefiber (od unikatnih suvenira do jedinstvenih gradskih pripovjedačkih šetnji). Podsjećamo vas na Maribor kao prkosan grad kulture i zanimljivu priču o Mariboru kao metropoli. Možda vas također zainteresira naš mangup Jurček, hipnotizer Svengali ili tragična priča o lokalnom kopaču bunara.