Povedi me gdje Mirna ljubi more

Autor

Kategorije

- Oglas -
- Oglas -

Priča o rijeci Mirni

Rijeka je dobila ime po svojoj mirnoći kako sama riječ kaže, rijeka mirno teče od izvora Kotli preko Motovunske šume i doline i izlijeva se u more kod Antenala. Rijeka Mirna je služila i služi mnogobrojnim biljnim i životinjskim vrstama ,daje svoje plodove zemljoradnicima i pomaže u uzgoju stoke.

Ovim putem uz dolinu Mirne sam putovala pola svog radnog vijeka, većim dijelom onim uz ušće Antenala,a posljednjih godina uz samu dolinu uživajući u pogledu na Motovun u magli ili suncu, promatrajući mirnoću ili ponekad visoki vodostaj uz rijeku Mirnu. No, zaista nikad nisam bila zabrinuta za neku veću poplavu. Čak sam često stajala uz cestu slikala, snimala i pratila vodostaj rijeke.

Rijeka Mirna duga je 53 kilometra te je najduža rijeka u Istri. Izvor se nalazi 32 km uzvodno od ušća u Jadransko more,  u mjestu  Kotli, blizu najmanjeg grada na svijetu – Huma. Na brežuljcima iznad doline rijeke Mirne nalaze se bajkoviti gradići: Motovun, Grožnjan, Oprtalj.

Legenda o nastanku Mirne

Stara legenda kaže kako su nekad davno, prije nego što su Istru naselili ljudi, u dolini živjeli divovi. Najveći div bijaše dobre volje, pa je zaorao svojim ogromnim volovima i plugovima, te stvorio brazdu od jezera do mora u kojoj se otvorila rijeka, koju je nazvao po sebi Dragonja. Učinio je i drugu brazdu i nastala je rijeka, koju je nazvao po ženi Mirna. Duž doline rijeke Mirne proteže se Motovunska šuma – najpoznatije stanište tartufa.

ZAŠTIĆENI KRAJOLIK Motovunska šuma

🏞Park šuma Motovunska šuma(Šuma Sv.Marka)
🌊Razvijena je na tlima nastalima na naplavinama uz rijeke Mirnu i Botonegu,koja se odlikuju visokom razinom podzemnih voda

Obilježja Motovunske šume prirodne rijetkosti:

 🌳🍁hrast lužnjak (Quercus robur), vrsta karakteristična za nizinske predjele.Stablo hrasta postiže znatnu visinu i debljinu, vrlo cijenjen u stolarstvu, građevinarstvu
🍂nizinski jasen (Fraxinus angustifolia),
🌱nizinski brijest (Ulmus minor)
🌾suri grab (Carpinus betulus)
 🍀joha (Alnus glutinosa)
🍃crna topola (Populus nigra)
🍃bijela topola (Populus alba)
🌿 bijela vrba (Salix alba)
🏵  iznimno rijetka vrsta pavitina (Clematis viticella), čije se vrste u Istri zovu trtor, a koja se ističe ljepotom i veličinom svojih ljubičastih cvjetova

Antenal-gdje Mirna ljubi more

Zaštićeni krajobraz Antenal

Ušće rijeke Mirne (Antenal) s Tarskom valom pokriva oko 465 hektara. Osim po svojoj ljepoti, poznato je i po tome što njegov sustav laguna čini privremeni ili stalni dom za više stotina ptica, vodozemaca, gmazova i sisavaca, među kojima su neke vrste i zakonom zaštićene.

Brojni se turisti i drugi putnici namjernici na Antenalu zaustavljaju i parkiraju svoja vozila uz cestu. Uz most i prometnicu u Tarskoj vali prodaju se domaći poljoprivredni proizvodi, suveniri, rakije, kad je njihova sezona – šparoge i ostalo samoniklo bilje. Redovno su tu i ribiči koji se sa svojim štapovima iskušavaju u ribolovu morske ili slatkovodne ribe. S lijeve strane mosta je Mirna, a s desne je more (gledamo li iz pravca Novigrada prema Taru). Uvijek mi je bio fascinantni pogled prelijevanja rijeke i stapanja u more. 

Rijeka Mirna utječe u Jadransko more u uvali Tarska vala. Iz prostranog močvarnog ušća umjetno su stvorene dvije lagune koje su pod stalnim utjecajem plime i oseke. Malo područje na sjeveroistočnoj strani Tarske vale značajno je kao reprezentativno mjesto za očuvanje muljevite obale te kao stanište roda Salicornia (hrv. solnjača, caklenjača).

Jedno je od šest Natura 2000 područja Mirne i Butonige je rasprostranjenost močvarnog okaša (lat. Coenonympha oedippus) na kojem se nalaze dva od osam poznatih lokaliteta za C. oedippus. Jedno je od samo dva područja rasprostranjenosti kiseličina vatrenog plavca  (lat. Lycaena dispar) u mediteranskoj biogeografskoj regiji u Hrvatskoj, te dviju vrsta Vertigo, od kojih trbušasti zvrčić (lat. Vertigo moulinsiana) predstavlja jedno od rijetkih mjesta s nedavnim nalazima u Hrvatskoj (vrsta je mala, rijetka i teško detektirana u  polju).

Brojne su ptičje vrste koje možete promatrati u Tarskoj vali kao čaplje, patke i druge vrste. U zimi se može uživati u neuobičajenoj vrsti za more, kada rijeku posjete bijeli labudovi. Predivni zalasci sunce koje uranja u more, a izlazi iz Mirne prizor su koji ostaje u sjećanju svakog prolaznika i turista.

Mnogi se turisti zaustavljaju na ovom mjestu, potrebno je ovaj krajobraz valorizirati, obnoviti i napraviti dostupan vidikovac s kojeg se bez opasnosti mogu razgledavati zalasci sunca, ptice i priroda. Važno je naglasiti prioritet očuvanja izvornosti prirode i razvoj ekoodrživog turizma, kao jedinog koji će nam u ovim vremenima biti smjernica za budućnost.

Turizam uz Mirnu

Staza 7 slapova je jedna od obilja slapova rijeke, koja je postala omiljena turistička atrakcija za velike i male posjetitelje.

Kružna staza koja započinje i završava u Buzetu, pokraj Istarskog vodovoda, vodi do sela Glistonija, preko Kuhari do Kotli. Idealna je za početnike pješake, koji žele vidjeti najljepši dio ovog kraja. Atraktivniji i i aktivni dio turizma je potraga za tartufima u Motovunskoj šumi uz Mirnu. Sve je više popularan i proširen u turističkoj ponudi uz Mirnu.

Putevi maslinovog ulja i meda nastavljaju nizvodno uz Mirnu. Brojni su izvori uz Mirnu, tako i izvor Sveti Stjepan bogat ljekovitom sumpornom vodom, te se tu razvio zdravstveni turizam.

Plodna zemlja daje bogatstvo plodova koji se nude na obližnjim OPG-ovima, kao što je Pjac od fruti u Kaldiru. Vinogradi rodni dobrim sortama vina, a zadnji trend je otvorena banka vina u Motovunu.

U selu Vrh imamo najbolji pjenušac ,nazdravljamo dolini obilja plodova. Eno-gastro turizam pruža nam razne delicije i gušte od Huma do Tarske vale .U Tarskoj vali beru se šparuge,biciklisti se kreću od izvora do ušća ,a kajakarenje je dozvoljeno samo na morskoj strani .Ipak je to zaštićeni krajolik. Budućnost turizma i planete je eko turizam.Takav čarobni svijet flore i faune,vegetacija i rijeka,slapova i izvora ima Istra. Mirna je od pamtivijeka do danas vrelo istarskog života. Zato ti Mirna hvala!

Zaštićeni krajolik Antenal

- Oglas -

Autor

Kategorije