Poveznica Kutjevačkog vinogorja i svjetski poznatih vinskih regija je jedna paralela

Dobro je poznato kako je Požeško – slavonska županija razvila tradiciju vinogradarstva čija proizvodnja počinje još davne 1232. godine kada su redovnici cisterciti u Kutjevu izgradili podrum koji je jedan od najstarijih u jugoistočnoj Europi. Uz njega se veže nadaleko poznata zanimljivost o barunu Trenku i carici Mariji Tereziji koji su navodno u njemu ljubovali.

Priče oko vina, ljubavi i vonogradarstva možete i danas doživjeti u ovoj zlatnoj dolini, koja je ipak zbog svega navedenog najpoznatija upravo po vinu. No, postoje još neke činjenice koje daju posebnu čar ovoj slavonskoj vinskoj priči, a koje mnogi ne znaju. Primjerice znate li kako postoji i jedna geografska povezanost baš ovog vinogradarskog kraja s nekim od najpoznatijih vinogradarskih regija svijeta?

Članak se nastavlja ispod oglasa

Manje poznata zanimljivost veže se upravo uz Kutjevačko vinogorje koje se nalazi na 45,3 paraleli. Ista je to paralela koja prolazi svjetski poznatim vinogradarskim područjima kao što su Piemont, Val du Rhone, Bordeaux i Oregon. Područje je to gdje se uzgajaju pretežno bijele sorte, a na prvome mjestu je graševina. Očito graševina voli ovu paralelu, a graševinu vole svi ljubitelji vina.

KLIKUN DOŠAO KAO DAR

Ovaj kraj pun je priča, a ova zanimljivu priča govori o dolasku jedne sorte u Pleternicu. U pleterničkom kraju vinova loza počela se saditi u vrijeme cara Domiciana i Proba. Uz priču o vinu veže se i priča kako je čak iz Francuske po poznate hrastove bačve od čuvenog hrasta lužnjaka za barrique bačve dolazila madame Cliqout, koja je kao udovica u Francuskoj naslijedila vinograde i razvila dobar posao. Uvjeti koji se postižu pomoću tih bačvi omogućavaju da vina preuzimu dio tanina iz bačve. Madam Cliqout je, dolazeći u Slavoniju, poklonila ovom kraju sadnice vinskih sorti iz kojih je kasnije nastala poznata sorta “Klikun” koja inače daje zanimljivo vino zelenkaste boje.

Kada gledamo vinske regije Hrvatske, Slavonija je već desetljećima hrvatsko carstvo bijelih sorti, pa tako u slavonskim vinogradima i danas rastu brojne internacionalne sorte popularne u svijetu, kao što su pinot sivi i bijeli, rajnski rizling, chardonnay, traminac, sauvignon, no na tronu već godinama suvereno sjedi graševina. Baš ova slavonska županija zaslužna je za ovaj kraljevski položaj u vinskom svijetu.

Iako je zapravo riječ o još jednoj internacionalnoj bijeloj sorti, proizvodnja graševine u ovoj je vinskoj regiji dovedena do tih razina da je mnogi poistovjećuju sa Slavonijom i doživljavaju kao autohtonu. Najraširenija je i najpopularnija od vinskih sorti koje rastu na našem tlu, a vinari od nje proizvode cijeli niz različitih stilova vina za svaku prigodu. Iako je Slavonija nekada bila mjesto na kojem su se mogle naći i sorte crnog grožđa poput frankovke, kadarke i portugisca, u vinogradima ove regije tek se odnedavno ponovno počinju sve više uzgajati te sorte, kojima društvo prave još i pinot crni, cabernet sauvignon, merlot i Zweigelt.

Velike površine prekrivene uređenim vinogradima nisu uvijek bile garancija kvalitete vina, no u novije vrijeme vinari predano rade na tome da uzdignu svoju proizvodnju na viši nivo. Pritom se u cijeloj Slavoniji i Podunavlju javljaju i novi, manji proizvođači koji svoj urod pretvaraju u nagrađivane vinske etikete.

Naslovna fotografija: Vinska priča – TZ Požeško-slavonske županije

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.