Preluk: Legendarna staza upisana u povijest auto-motosporta Hrvatske i svijeta

Malo je država u svijetu koje poput Hrvatske imaju dugu i uspješnu tradiciju u automobilističkom i motociklističkom sportu, a ova industrija je najveći procvat doživjela na Kvarneru.

Kvarnerski kraj oduvijek je bio dio razvijene Europe. Zahvaljujući postojećoj industriji i turizmu postao je omiljeno europsko odredište za brojne poslovne ljude i turiste. Vrijedni domaćini, koji uz turizam i hotelijerstvo bilježe odlične poslovne rezultate u naftnoj industriji, brodogradnji, pomorskoj privredi te industriji papira, vrlo brzo uviđaju sve prednosti nagloga tehnološkog razvoja.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Izgradnjom novih prometnica ovaj je kraj dodatno povezan s Europom te još brže napreduje, a samim time rađa se i želja za organizacijom auto-motonatjecanja. Na Kvarner zbog toga stižu prvi automobili i motocikli, osniva se više klubova i organiziraju prva natjecanja. 

Kad i kako je sve započelo?

Sve je počelo međunarodnom automobilističkom manifestacijom koja je održana u travnju 1902. godine kao značajan događaj u predsezoni. Imala je komercijalno-propagandno, ali i natjecateljsko-sportsko značenje. Inicijator i glavni organizator utrke “Od Nice do Opatije” bio je Automobil Club iz Nice, a suorganizator Uprava Klimatskoga lječilišta u Opatiji. Sudjelovala je 81 posada, što je u to vrijeme bio rekordni odaziv.

Na Preluku je prva, a ujedno jedina utrka prije Drugoga svjetskog rata održana 9. srpnja 1939. godine na stazi nazvanoj I. Circuito del Carnaro, dugoj šest kilometara, koja je vodila od Costabelle na riječkoj strani (Riječki zavoj) do raskrižja tadašnje provincijalne ceste koja se nastavljala prema Opatiji i one koja se uspinjala prema Pavlovcu (Opatijski zavoj). Utrka se bodovala za Talijansko prvenstvo klase 3,5-litrenih automobila. Utrku je pratilo, prema izvješćima u tisku, više od 30 tisuća gledatelja koji su u Matulje, Opatiju i Rijeku stizali vlakom, autobusima, brodovima i brodicama, a na intervenciju Zagrebačkoga motokluba Ministarstvo unutarnjih poslova Kraljevine Jugoslavije toga je dana dopustilo prijelaz preko granice na Sušačkome mostu bez putovnice svim jugoslavenskim automobilistima. Gotovo sav svjetski tisak pisao je vrlo lijepe osvrte o Opatijskome ljetu i utrci.

Nakon Drugoga svjetskog rata zbog velikoga entuzijazma ljubitelja auto-motosporta održavaju se brojna motociklistička natjecanja u središtu Rijeke i one oko Trsata, koje su godinama oduševljavale ljubitelje motociklizma, a dugo se pamte i utrke Svjetskoga prvenstva u spidveju koje su se također godinama 1. svibnja održavale u Crikvenici.

Preluk je legenda koja živi

Promatrajući razdoblje od više od 120 godina organiziranja auto-motodogađanja i utrka u HPreluk, legendarna staza između Rijeke i Opatije, ostat će zlatnim slovima upisana u povijest auto-motosporta Hrvatske i svijeta.

Privlačna, ali i opasna, šest kilometara duga staza ostat će zapamćena kao mjesto gdje je voženo gotovo 30 tisuća različitih natjecanja. Na Preluk se dolazilo s ljubavlju i s njega odlazilo s radošću. Na Preluku su vozili najbolji automobilisti i motociklisti svojega vremena. Na Preluku su se odlučivali prvaci svijeta i posljednjih godina utrke je pratilo više od 70 tisuća gledatelja.

Na Preluk se dolazilo s ljubavlju i s njega odlazilo s radošću. Na Preluku su vozili najbolji automobilisti i motociklisti svojega vremena. Na Preluku su se odlučivali prvaci svijeta. Zahvaljujući vrijednim organizatorima iz Rijeke, Opatije i Matulja gledatelji su godinama uživali gledajući najbolje domaće i međunarodne velikane. Malo je onih koji barem jednom nisu stali uz rub staze ne bi li osjetili zvuk koji diže adrenalin i izaziva oduševljeno klicanje i pljesak neustrašivim krotiteljima brzih motocikala i automobila. Utrke na Preluku bile su događaj koji se nije propuštao.

Velikani Preluka

Članak se nastavlja ispod oglasa

Velikani Preluka bili su tada najpoznatiji svjetski automobilisti poput prvoga pobjednika Luigia (Gigia) Villoresia i Franca Cortesea u tvorničkome Ferrariju koji je plijenio pažnju širom svijeta te motociklističke legende Preluka koje su zahvaljujući svojim nezaboravnim vožnjama postali Čeh František Šťastný, Švicarac Benoît Nicolas Musy, Talijani Silvio Grassetti i Gilberto Parlotti te Mađar János Drapál, čovjek koji je pobijedio Agostinija.

Na Preluku su nastupili i pobjeđivali svjetski prvaci toga vremena: Talijani Giacomo Agostini, najtrofejniji motociklist toga vremena, Franco Uncini, Walter Villa, Mario Lega, Paolo (Il Nero) Pileri, Pier Paolo Bianchi, Eugenio Lazzarini; Španjolci Ángel Nieto Roldán, Ricardo Tormo-Blaya, Victor Palomo-Juez; Englezi Philip William Read, Rodney (Rod) Gould, Dave Simmonds; Australci Kelvin Kel Caruthers, John Stuart Dodds (Mastif), Cyeil John (Jack) Findlay; Finac Jarno Karl Keimo; Nijemci Dieter Braun i Anton Toni Mang; Johnny Alberto Cecotto iz Venezuele; Japanac Takazumi Katayama; Jugh Neville Kork Ballington iz Južne Afrike i mnogi drugi.

Hrvatski vozači na Preluku

Od lokalnih vozača valja ponovno istaknuti Matuljca Luciana Saletnika, koji je na Gileri Saturno osvojio dva naslova državnoga prvaka i pripadao obitelji koja je živjela svijet motora. Njegov otac Dante bio je također državni prvak u automobilizmu. Uz njih treba spomenuti i Matuljca Viktora Marčana, državnoga prvaka u klasi od 350 kubika, zatim Boška Šnajdera, vozača motocikala s prikolicom koji je naslov državnoga prvaka osvajao čak 14 puta. Branko Bevanda osam je puta osvajao titulu državnoga prvaka, a Marijan Kosić jedanaest se puta penjao na pobjedničko postolje. 

Mika Šnjarić, legenda hrvatskoga motociklizma, koji se istaknuo na utrkama u brzinskome motociklizmu i spidveju, na Preluku je pobjeđivao u natjecanju motocikala u klasi od 125 kubika i ostvario dvjestotinjak pobjeda na domaćim i međunarodnim utrkama.

Prelukom je vozio i Zdravko Matulja, najuspješniji hrvatski motociklist svih vremena, koji je 1982. godine osvojio naslov europskoga prvaka u klasi od 50 kubika na Tomosu preuređenom vlastitim umijećem.

Današnji Automotodrom Grobnik

Privlačna staza bila je mamac za natjecatelje i za gledatelje – sve do trenutka kada je postala preopasna zbog sve većih brzina koje su na njoj postizane. Svjesni da su izgubili značajnu svjetsku motociklističku manifestaciju kao što je Velika nagrada, vrijedni organizatori 1977. godine donijeli su odluku da se već za 1978. godinu nedaleko od Rijeke, na Grobniku, izgradi nov, moderan automotodrom “Rijeka”. Dakle, da nije bilo Preluka, na kojemu je održano devet Velikih nagrada, ne bi bilo ni današnjega Automotodroma Grobnik.

Tekst i fotografije: Adriapublic Rijeka

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.