Priče iz davnine – Vilija Božja i Božić u Poreštini

U Istri vrijeme Božića počinje sv. Lucom, 13. dičembra, a završava za Sveta Tri Kralja, 6. antošćaka. Prema etnološkim istraživanjima i zapisima, božićno i novogodišnje doba uspjelo je iznjedriti običaje koji odolijevaju vremenu. Po mnogima korijen njihova postojanja je u brojnim poganskim ritualima.

Izvor: Pixabay

Na blagdan sv. Lucije tradicionalno se sije pšenica, da bi ozelenjela do Božića, čime se prizivalo obilje i plodnost u nadolazećoj godini. Narasla se pšenica po tradiciji vezala crvenom vrpcom ili trobojnicom koja štiti od uroka, a stavljala se na stol, u kut sobe ili pod bor. Što je pšenica gušća i zelenija, prema pučkome će vjerovanju godina biti bogatija, rodnija i plodnija.

///Advent Poreč 2023.: Ovih 9 stvari ne smijete propustiti na najljepšem adventu u Istri

Iščekivanje Božića, mnogima najdražeg blagdana, po kršćanskoj tradiciji ukorijenjenoj na našim prostorima počinje prvom nedjeljom Adventa ili Došašća. Razdoblje je to koje označava radosno iščekivanje ovog prosinačkog blagdana. Advent se vidljivo obilježava paljenjem četiriju adventskih svijeća, najčešće postavljenih u adventskom vijencu, prvotno napravljenome od borovih grančica ili šiblja.

advent poreč
Foto: Manuel Paljuh, izvor fotografije: Turistička zajednica grada Poreča

Božićni običaji u Istri ističu se svojom raznolikošću. No, i ovdje, kao i u drugim krajevima Hrvatske, oni su se prvenstveno zadržali u ruralnim područjima. Badnjak se tradicionalno nazivao Dan Vilije Božje. Prije Badnjaka čisti se kuća i priprema kućanstvo. Čitav dan se suzdržavalo od hrane i tek navečer bi se blagovala posna jela koja su se zadržala do danas.

Božićni običaji u Istri

Tradicionalna jela koja se pripremaju su istarske tjestenine poput posutica ili fuža, koje se kombiniraju sa slanim srdelama, bakalarom ili verzotom (keljom). Naravno, Vilija Božja ne može proći niti bez domaće bijele maneštre, guste juhe sa slanutkom, krumpirom i tjesteninom. Šećer dolazi na kraju, a istarska večera završava s fritulama i kroštulama, koje su i danas omiljene slastice. Kolači se nisu pripremali, a kao nadomjestak nerijetko bi poslužio kruh utočan u istučena jaja, koji bi se potom ispekao na ulju i posipao šećerom. Meso se jelo tek drugi dan.

Božić u Poreštini
Izvor fotografije: Turistička zajednica grada Poreča

Jedinstven običaj iz nekih prošlih vremena kada su se još intenzivno koristila ognjišta je donošenje panja na kućno ognjište. Taj se panj u Istri naziva cok, badnjak ili did, a potpalio bi se na Viliju Bojžu i trebao je gorjeti do Sveta tri kralja – stalno ili pak svaki dan pomalo. Uz cok su se vezivala različita gatanja, na primjer kakva će biti ljetina. Po coku bi se udaralo puhalicom dok je gorio na ognjištu i tražio dobar urod u kampanji, te sreću i zdravlje obitelji u sljedećoj godini. Vatra se u noći s Badnjaka na Božić nije gasila.

///Božićna priča po domaću: Zaboravljeni običaji Istre

Cok nikad ne bi izgorio do kraja, i nakon blagdana bi se stavljao pod manjaduru kravama u štali. Njegov bi se pepeo tijekom godine upotrebljavao za posipanje kupusa protiv gusjenica, kao lijek za ljude, sredstvo protiv tuče i slično. S vremenom su otvorena ognjišta izišla iz uporabe, pa su se tako i božićni običaji donekle promijenili.

vatra
Izvor: Pixabay

Badnja večer

Prije badnje večere kućedomaćin bi u znak slavlja na otvorenome opalio pucanj iz puške ili pištolja. U nekim mjestima bi se pucalo nakon obroka, kako bi drugi znali da se povečeralo.

Kućedomaćica bi tamjanom okadila kuću, ukućane i stoku, te zapalila dušicu za pokojnike, koja je gorjela i na Božić. Tijekom večere kućedomaćin bi posuo malo od svakoga jela i prolio malo vina po coku, kako bi iduća godina bila rodna i puna obilja.

Ispod stola na kojem se večeralo stavljalo bi se sijeno i slama. Ono se nakon blagovanja nosilo stoci da je zaštiti od bolesti. Na Poreštini vrata staje dobro su se zatvarala radi zaštite od krađe slame, jer se vjerovalo da će stoka kojoj se ukrade sijeno biti mršava, a ona koja se najede ukradenoga sijena bit će debela.

Božić u Poreštini
Izvor fotografije: Turistička zajednica grada Poreča

Nakon večere slijedile bi različite igre kojima se kratilo vrijeme do odlaska na polnoćku. Prilikom odlaska na misu muškarci bi pucali iz pištolja, a ponegdje bi prije odlaska nahranili stoku. Pokloni su bili većinom skromniji nego što su to danas. Najviše su se darivali orašasti plodovi poput oraha i lješnjaka, ali i jabuke, naranče, pića ili čak manje igračke za djecu, ako ih je bilo. Ostalo je zabilježeno sjećanje starih Istrijana kako su mladi ti dan dobili ke pastole ili veštu, i bili su jako kuntenti, ni se nikad biralo kako danas.

Božićni objed i čestitanje

Restaurant Niki’s, izvor fotografije: Turistička zajednica grada Poreča

Božićni se objed pripremao što bogatije. Etnologija bilježi kako bi se za Božić obavezno jela ovca. Ko je za jenu fameju bilo previše, bi se podililo, jer meso ni moglo previše stat jer nije bilo hladnjaka kao danas. Ovca bi se skuhala z kapuzon.

Ponegdje se božićno čestitanje obavljalo tek na Stipanje ili na Novu godinu, a ponegdje i na sam Božić, no poželjno je bilo da prvi čestitar bude muško.

Božić u Poreštini
Izvor fotografije: Turistička zajednica grada Poreča

U ta prošla doba se nije imalo puno. Obitelji u Istri su većinom bile siromašne i zato su se blagdani posebno cijenili, baš kao i božićni običaji. Moglo se jesti raskošnije, odmaralo se i družilo. Nekadašnji običaji se možda u današnje vrijeme ne primjenjuju u tolikoj mjeri, međutim mogu nas podsjetiti na nekadašnji skromni život u Istri kad su na prvom mjestu bile obitelji i zajedništvo. Također, mogu nam poslužiti kao inspiracija da se tijekom nadolazećih blagdana posvetimo našim bližnjima i možda oživimo koji od navedenih običaja.

Izvor naslovne fotografije: Turistička zajednica grada Poreča

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.