Bijeg od vrućina: Vratimo se u špilje, pogledajte koje smo izdvojili

Ljetne temperature postaju sve više i više i s pravom se pitamo može li ijedna vrsta osvježenja biti dovoljna da nam olakša visoke temperature? Itekako može, ona u špiljama, i to na otprilike 8° Celzijevih. Šetnja među stalaktitima u špilji je kao da ste ušli u svijet bajke. Možda vas na prvu više privlači šetnja kroz boje, prirodu ili plavetnilo obale, nego mračno i hladno podzemlje, ali ono što ćete doživjeti i možda po prvi put do sada vidjeti u špilji, vrijedno je posjeta.

Oziđana pećina u Nacionalnom parku Krka

Čak iako ste već bili u Nacionalnom parku Krka, svaki put kad mu se vratite otkrit ćete nešto posve novo i zanimljivo. Osim impresivnih slapova koji uvijek iznova oduševljavaju, predlažemo vam obilazak impresivne špilje koja je, osim po speleološkim obilježjima, zanimljiva i po arheološkim nalazištima.

Na samom vrhu litice kanjona rijeke Krke iznad Roškoga slapa, nalazi se Oziđana pećina. Špilja je dugačka 59 metara, a čine je kanal širok od 5 do 10 metara i dva gotovo vertikalna kanala, odnosno dimnjaka koji ne izlaze na površinu. Ime je dobila po suhozidu na ulazu. S obzirom na morfologiju, znatan utjecaj na mikroklimu špilje imaju vanjski vremenski uvjeti, što se očituje u padu vlažnosti i porastu temperature zraka u špilji u toplim razdobljima u godini.

Prosječna temperatura zraka u špilji na mjestu izvan posjetiteljske staze, koje nije izloženo rasvjeti, iznosi oko 16° C, a prosječna relativna vlažnost zraka oko 95,5%. Špilja je i za najvećih kiša uglavnom suha, tek je na nekoliko mjesta vidljivo prokapavanje, koje na stropu tvori manje cjevaste stalaktite i saljeve, a na podu razlivene stalagmite.

Špilja je uređena za posjetitelje u sklopu poučno-pješačke staze Stinice – Roški slap – Oziđana pećina.

Špilja Veternica na Medvednici

Iako bi mnogi radije odabrali suncem obasjana prostranstva Medvednice od njenog mračnog i hladnog podzemlja, špilja Veternica iz puno razloga zaslužuje vaš posjet.

S više od sedam kilometara razgranatih kanala, Veternica je po veličini šesta špilja u Hrvatskoj, a njezina dužina stalno ”raste” nakon istraživačkih pohoda revnih zagrebačkih speleologa. Međutim, i ”obični” turisti uz vodstvo stručnog vodiča mogu posjetiti prvih 380 metara špilje i otkriti neke od njezinih brojnih tajni.

Iako na prvi pogled možda nije atraktivna poput nekih drugih turistički uređenih špilja, Veternica je možda baš zato i zanimljiva i skriva brojne detalje koji se drugdje rijetko viđaju. Tako u ovoj spilji možete vidjeti vrtložne lonce, čeljust špiljskog medvjeda, fosilno blato, Kameni slap, Zdenac želja u Koncertnoj dvorani te fosile pradavnih školjaka i ježinaca.

Veternica je posebna jer se može reći kako se radi o najstarijem arheološkom lokalitetu Zagreba. Upravo u njezinoj tami sačuvani su dokazi o burnom životu proteklih tisućljeća, od neandertalskih praljudi, preko rimskih vojnika i srednjovjekovnih razbojnika, do modernih pustolova i turista.

Cerovačke špilje u Parku prirode Velebit

Cerovačke špilje, smještene na južnom dijelu Parka prirode Velebit, među najpoznatijim su i najznačajnijim speleološkim objektima u Hrvatskoj. Kompleks čine tri špilje (Donja, Srednja i Gornja) sa preko sedam kilometara istraženih kanala. Za turistički posjet uređeno je prvih 700 metara Donje i Gornje špilje.

Ove špilje su iznimno bogate nalazima iz davne prošlosti. Osim velike količine arheoloških ostataka također su jedno od većih nalazišta špiljskog medvjeda u Hrvatskoj. Tako ovdje možete i danas vidjeti tragove “brušenja” medvjeda na stijenama nastale njihovim kretanjem uz stjenke špilja.

Pronađeni su ostaci i špiljskog lava (Panthera spelaea) te mnogih drugih, poglavito manjih glodavaca i ptica. Također su pronađeni koštani ostaci i paleolitskog čovjeka Homo sapiens fossilis. Arheološki artefakti (ulomci keramike, kovinski, koštani i kameni nalazi) pokazuju da je Donja Cerovačka špilja bila korištena još od srednjeg brončanog doba (1400 – 1200 pr. Kr.).

Voda svojim stalnim kapanjem nastavlja tisućama godina star proces gradnje siga. Zato je iznimno važno da se hodajući špiljom prema njoj ponašamo s poštovanjem i ne diramo njene ukrase jer samo jednim nepromišljenim pokretom ruke moguće je prekinuti proces koji traje desetljećima. Zbog jedinstvene prirodne ljepote i brojnih nalaza iz davne prošlosti Cerovačke špilje su 1961. godine zakonom zaštićene kao geomorfološki spomenik prirode.

Baraćeve špilje u Lici

Baraćeve špilje značajni su krajobraz koji je za posjetitelje otvoren 2004. godine. Proglašene su i zaštićenim dijelom prirode – geomorfološkim spomenikom. Nalaze se u Općini Rakovica, samo 20 kilometara od Nacionalnog parka Plitvička jezera, a njihova površina iznosi 5,19 četvornih kilometara. Temperatura u špilji je tek devet stupnjeva Celzijevih što je idealno osvježenje tijekom ljetnih mjeseci. Baraćeve špilje sastoje se od Gornje, Donje, Nove Baraćeve špilje i izvor špilje Baraćevac. Vođene ture na trenutak posjetitelje ostavljaju u apsolutnoj tišini i mraku, ovaj jedinstveni doživljaj zauvijek ćete pamtiti.

Ono što možete vidjeti i doživjeti tijekom posjeta Baraćevim špiljama zasigurno vas neće ostaviti ravnodušnima. Dvorane i hodnici ispunjeni sigastim strukturama, visokim stupovima i ljepotom koju je voda gradila strpljivim radom milijunima godina.

Prolazeći kroz dvorane i hodnike Gornje Baraćeve špilje možete doživjeti posebnosti sigastih struktura stalagmita i stalaktita i do desetak metara visokih stupova stalagnata te iskusiti ljepotu apsolutne tame. Dvorane i kanali su lako prohodni, a osim obilaska špilje na ovom lokalitetu možete se uputiti u šetnju, biciklirati pa i jahati, a tu je i dječje igralište, teren za mini nogomet s opremom te badminton teren s opremom.

Špilja Vrelo u Fužinama

Zanimljivo je kako je Špilja Vrelo, koja se nalazi na oko tri kilometra od Fužina, otkrivena sasvim slučajno tek polovinom prošlog stoljeća. Pedesetih godina naime gradila se brana i cesta oko akumulacijskog jezera Bajer, a građevni materijal, odnosno kamen vadio se na području oko Špilje Vrelo.

Procjenjuje se kako je starost Špilje između tri i pol i četiri milijuna godina, a nalazi se na nadmorskoj visini većoj od 700 metara. Iako je duga samo oko 300 metara plijeni svojom ljepotom i bogatstvom špiljskih ukrasa, stalaktitima i stalagmitima. Kako je jedna od rijetkih ili čak jedina u Europi, bez stepenica, lako je dostupna osobama s invalidnošću i svim uzrastima posjetitelja. Slobodno se može reći kako je Špilja Vrelo u potpunosti prilagođena posjetiteljima, kojih tokom godine ne nedostaje.

Još jedna zanimljivost vezana uz Vrelo je i činjenica kako se u špilji nalazi i prekrasan gorski izvor, jezero i ponor. I upravo je voda ono što ovoj atrakciji daje osobitu vrijednost i atraktivnost. U kišnim mjesecima gorski potok poplavljuje špilju. Zbog kombinacije prekrasnih boja i sadržaja na tako malom prostoru Špilju Vrelo često nazivaju i “Postojna u malom”. Špilja je uređena za posjete i obnovljena novom rasvjetom i pješačkom stazom s mostićima 1998. godine.

Špilja skriva još veliki broj zanimljivosti, a na vama je da ih otkrijete. Uz vodstvo vodiča upoznavanje Špilje Vrelo trajat će oko pola sata. Tijekom cijele godine temperatura u špilji iznosi oko 8° Celzijevih

Mi smo se u ugodnu temperaturu špilje i sami uvjerili, a što smo sve ondje naučili i istražili najbolje ćete vidjeti na videozapisu.

Grapčeva špilja na Hvaru

Grapčeva se špilja nalazi podno mjesta Humac, na južnoj padini gorskog lanca koji dominira otokom Hvarom, a leži na nadmorskoj visini od 225 m. S te se lokacije pruža veličanstven pogled na Šćedro, Korčulu, Vis i Sušac, a najbliži prilaz špilji je s južne strane iz male lučice Virak. Za vedrih i bistrih zimskih dana na obzorju se može vidjeti i najviši vrh Italije Gran Sasso.

Ulaz u Grapčevu špilju gotovo posve zatvaraju masivne gromade vapnenca koje su nekad tvorile svod znatno većeg speleološkog objekta. Unutrašnjost se sastoji od dvorane široke 25 m, dugačke 22 m i visoke 5 m, koja je sigastim stupovima i zavjesama podijeljena na nekoliko manjih prostora različite veličine. Špilja je bogata stalaktitima i stalagmitima, a njezine niše čine prekrasan i nezaboravan prizor. Od 1964. godine špilja je zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.

Ova je špilja jedno od najstarijih nalazišta hvarske kulture i civilizacije na Jadranu, a sadrži ostatke koji potječu iz vremena između četiri i pet tisuća godina prije Krista.

Naslovna fotografija: Lika Destination

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.