Pustinja Blace do koje se teško dolazi posebna je atrakcija otoka Brača

Da na Braču postoji pustinja mnogi još uvijek ne znaju. Možda i stoga što do pustinje Blace možete doći samo pješačenjem i to nimalo lakom stazom. Nalazi se na južnoj strani otoka između popularnog Bola i Milne. I ako ste nakon ovog uvoda pomislili kako se ova pustinja sastoji od pijeska onda ste se prevarili. Naime naziv Pustinja dolazi s prvom pojavom kršćanstva kada su pojedinci koji su živjeli u potpunoj samoći nazivani pustinjaci.  Unatoč činjenici kako su odlučili za život u samoći, udaljeni od naselja prepunih ljudi, s vremenom su ipak razvijali zajednice u kojima su živjeli sa svojim istomišljenicima koji su živote posvetili molitvi i duhovnosti.

Pustinju odnosno samostan osnovali su u dalekom 16. stoljeću poljički svećenici glagoljaši koji su bježeći pred Turcima stigli na Brač. Do Pustinje Blaca može se stići iz više smjerova, ali uvijek i samo pješice. Put kojim su stoljećima gazile mazge i konji i danas je jedina veza sa svijetom. Do muzeja i samostana u Blacima ipak možete doći i brodom iz Bola do blatačke uvale, odakle imate pola sata pješačenja do ovog velebnog zdanja koje priča zanimljivu priču iz bračke povijesti.

Začetak pustinje bila je kamenjem pregrađena pećina koja je bila prvo sklonište poljičkih svećenika. Uz strmu liticu vrijedni su pustinjaci dozidali crkvu i samostan, stambene i gospodarske zgrade, a prostrane šume pretvorili u bogate vinograde i maslinike. Pravo je čudo kako su se stanovnici Blaca borili s divljom prirodom i škrtim otočkim zemljištem i održali u takvim uvjetima puna četiri stoljeća. Blatački glagoljaši su radom i požrtvovnošću stekli veliki posjed te su imali poljoprivredna zemljišta, maslinike, košnice za pčele, čak i trgovačke brodove i bogatu knjižnicu, pa i mali tiskarski stroj koji je poslužio za tiskaru.

KLAVIR NOSILO 12 LJUDI

Zanimljiva je priča o klaviru kojeg je dvanaest ljudi uskim kozjim putem do samostana nosilo čak osam sati, a za nagradu su se okrijepili sa čak 56 litara odličnog misnog vina.

Sačuvani inventar pustinje, današnjeg muzeja, uključuje i vrijednu astronomsku zbirku posljednjeg pustinjaka, don Nikole Milićevića, koji je umro 1963. godine. Don Miličeviću su počast kao vrhunskom astronomu odali i u Zvjezdarnici Višnjan nazvavši po njemu asteroid.

Pustinja Blaca danas ponosno stoji kao spomenik ljudskom radu i ljudskoj izdržljivosti te kao prirodni i kulturološki fenomen. Ova čudesna oaza mira i uspomena na davno prošla vremena zove vas da ju istražite putovanjem kroz vrijeme. Muzej je otvoren svaki dan osim ponedjeljka, a kada se zaputite u Pustinju Blace očekuje vas zanimljiva pješačka avantura dobro označenom stazom na koju se nemojte uputiti bez dovoljne količine vode i u obući primjerenoj za hodanje po strmom kamenjaru.