Tie, lazo, slips, Krawatte, ネクタイ, 领带, cravate ili po hrvatski kravata, odjevni je predmet koji svi znaju i poznaju. Svjetski brend, zar ne?

Kravata je simbol muškaraca te poslovnog svijeta. A o jačini kravate kao brenda dovoljno govori činjenica kako će svaki muškarac na svijetu barem jednom u svom životu staviti kravatu na sebe.
Može li biti bolje nego brendirati se i povezivati s jednim takvim simbolom? Kravata = Hrvatska –domovina kravate. No, da krenemo od početka priče koja je počela kao rubac oko vrata hrvatskih vojnika, a danas je najrasprostranjeniji modni detalj u svijetu.

Sačuvaj nas Bože kuge, gladi, rata i Hrvata
Jedan od najstarijih stereotipa o Hrvatima u Europi je onaj o hrvatskoj ratobornosti, hrabrosti i okrutnosti. Kako piše Božo Skoko u svojoj knjizi “Kakvi su Hrvati”, u 17. stoljeću njemačke i švedske majke navodno su prijetile svojoj nestašnoj djeci “Ako ne budeš dobar, doći će Hrvati i odnijet će te”, a upravo tako je i stoljećima kasnije nastala molitva “Sačuvaj nas Bože kuge, gladi, rata i Hrvata”. Zrinski je obranio Europu zaustavivši Turke pod mađarskim Sigetom, a čak je i sam Napoleon za Hrvate govorio kako nikada nije imao hrabrije i bolje vojnike “Kad bih imao samo sto tisuća Hrvata, osvojio bih čitav svijet”.

Ne ulazeći dublje u povijest, no u 17.stoljeću Hrvati su zahvaljujući mnogim dobivenim bitkama, čak i protiv Šveđana koji su do tada bili smatrani najboljim ratnicima u tadašnjoj Europi, dobili sinonim za laku konjicu. Zašto je ovo jako važno, upravo zato jer kao tadašnji ratnici koji nisu bili obični plaćenici ili razbojnici, a o tome svjedoče njihove uredne i pomno kićene odore, upravo su se Hrvati isticali s do tada u Europi nepoznatim modnim detaljem – crvenom maramom oko vrata vezanom u čvor.
Korijen riječi – nosio ju je “a la Croate” u prijevodu na hrvatski način
Mladi francuski kralj Luj XIV. počeo je nositi kravatu 1646. kada je imao samo sedam godina te je tako na neki način odredio modni standard svih francuskih plemića. Oni su ubrzo usvojili ovaj novi odjevni predmet koji se nosio a la Croate (‘na hrvatski način’), što je ujedno postao novi korijen francuske riječi cravate. I tako je nekako počela priča oko kravate. Kravate koju su svijetu pokazali i dali Hrvati.
Upravo se sutra, u srijedu 18. listopada 2023. slavi Svjetski dan kravate, a ne mogu se oteti dojmu kako i dalje bez obzira na svu moć tog “simbola” nismo dovoljno iskoristili činjenicu kako je kravata hrvatski proizvod.

No, tu priču slobodno možemo proširiti i na pitanje: Zašto penkala nije naš hrvatski suvenir? Penkalu ljudi iz cijelog svijeta svakodnevno koriste, zamislite da smo to dobro brendirali i kada god netko primi penkalu sjeti se Hrvatske. E to je marketing i brendiranje!
Hrvatski velikani – Tesla, Penkala, Vrančić…
Hrvatski izumitelji su zaslužni za velika otkrića, otkrića za koje svijet mora znati da su iz Hrvatske, pogotovo ako pričamo u kontekstu Hrvatske kao turističke destinacije i brendiranje Države. Zašto svijet ne zna za poveznicu Hrvatske i Tesle, Penkale, Fausta Vrančića i drugih naše inovatore koji su nas zadužili.
///Nikola Tesla: Promatrajte pojave prirode dat će jasne odgovore i inspiraciju

Padobran, torpedo, kravata, cepelin, raketni motor, brodski kompas…
Zašto svijet ne zna da su Hrvati zaslužni za padobran, torpedo, kravatu, dalmatinere, cepelin, raketni motor, brodski kompas… Gdje su tematski muzeji, zabavni parkovi… za svakog našeg istaknutog inovatora koje posjećuju tisuće turista? Gdje su tematske večeri koje slave dostignuća naših inovatora? Tako se produžuje turistička sezona!
ZNATE LI KAKO JE PETAR MIŠKOVIĆ IZUMITELJ PARNE KUPELJI, KAKO JE TOMISLAV UZELAC IZUMIO PRVI MP3 PLAYER KAO I M-PARKING, KAKO JE IVAN VUČETIĆ OTAC DAKTILOSKOPIJE – METODe IDENTIFIKACIJE POMOĆU OTISAKA PRSTIJU, A MARIN SOLJAČIĆ JE PRVI IZVEO EKSPERIMENT BEŽIČNOG PRIJENOSA ELEKTRIČNE ENERGIJE, DOK JE JOSIP BELUŠIĆ IZUMIO BRZINOMJER. LISTA JE JOŠ PUNO PUNO DUŽA.
Po čemu ćemo se istaknuti u masi?
Kakva je slika i percepcija Hrvatske u Europi? Jesmo li prepoznati s nečim drugim osim sunca i mora, poznatih sportaša i Dubrovnika? Je li to sve što možemo ponuditi i pokazati?

Kako se istaknuti u moru punom riba? Kako opstaju “mali” među velikima? Imamo se čime ponositi, hvaliti i istaknuti. Imamo istinite i vjerodostojne priče s kojima možemo i moramo biti drugačiji. Imamo “sveti gral” u svijetu marketinga i brendiranja, ne jedan nego njih stotine.
Penkala i kravata – glavni simboli
Svaki muškarac na svijetu barem jednom će staviti kravatu na sebe, a kada god netko primi penkalu u ruke mora se sjetiti Hrvatske. Penkala i kravata, moraju biti naši glavni simboli, bar kada pričamo o kongresnom turizmu, kao i brendiranju Hrvatske.

Na sreću, svijest o podrijetlu kravate ponosno promovira ustanova Academia Cravatica, koja je i organizator jedinog i prvog europskog festivala posvećen fenomenu kravate danas.
Upravo je već davne 2003. godine nakon dvogodišnjih priprema Academia Cravatica, napravila jednu od najljepših razglednica iz Hrvatske, kada su postavili veliku instalaciju kravate oko Arene, inače najočuvanijeg rimskog amfiteatra na svijetu, koja je simbolički povezala prošlost i budućnost, antiku i suvremenu civilizaciju.

Kravata je bila duga 808 metara, a najveća širina donjeg dijela kravate je 25 metara. Sam čvor kravate je 15 metara dugačak, u svojoj najvećoj širini 16,5 metara širok, a u najužem dijelu 5,4 metara široka. Više o milijardu ljudi prema tumačenju Academia Cravatica se upoznalo s našom pričom o kravati.
Budite ponosni svaki puta kada stavljate kravatu, budite ambasadori našeg turizma i ispričajte priču kako je kravata hrvatski proizvod.
Sretan vam 18. listopada – Svjetski dan kravate.
Naslovna fotografija: Dhar Media
Članak originalno objavljen 17. listopada 2020.