Rimski miljokazi putokaz, ali i politička propaganda nekadašnjih elita

Rimski miljokazi imali su ulogu putokaza kojim se primarno označavala udaljenost do većeg grada, ali su jednako tako imali i propagandnu ulogu glorificiranja vladajućeg cara pod čijom se nadležnošću cesta nalazila. Original jelkovečkog miljokaza, kojeg čuva Arheološki muzej u Zagrebu, pronađen je 1934. godine, uz današnju ulicu Rimski put, odnosno autentičnu trasu nekadašnje rimske ceste od Siscije, preko Andautonije, do Ptuja, te nosi natpis formalnog vlasnika ceste, rimskog cara Makisimina Tračanina za čije je vladavine, 235. godine, i postavljen.

Spomenik je imao ulogu cestovnog putokaza i označavao je udaljenost lokacije na cesti od rimskog grada Siscije (Sisak). Upravo zahvaljujući pronalasku ovog spomenika, jednoznačno je lociran rimski grad Andautonija na području današnjeg Ščitarjeva, udaljenog oko 4,5 km od Jelkovca.

Članak se nastavlja ispod oglasa

U četvrtak, 3. prosinca 2020. godine u 13:30 sati, svečano će biti otkriven spomenik Rimski miljokaz u Jelkovcu u sklopu akcije Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. godine, na istočnom platou Knjižnice Jelkovec.

MUZEJSKA AKCIJA OBILJEŽAVA AUTENTIČNE LOKACIJE

Muzejskom akcijom Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. godine, koju grupa autora uz kontinuiranu potporu Arheološkog muzeja u Zagrebu i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja provodi već 30 godina, obilježene su autentične lokacije pronalaska arheoloških i paleontološko-geoloških spomenika. Ideja ovakvog oblika muzejske komunikacije potiče od autorskog trojca; muzealca Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Nenada Jandrića, arhitekta Željka Kovačića te muzejskog savjetnika Arheološkog muzeja u Zagrebu, pokojnog dr. sc. Zorana Gregla.

Ljepota ove ideje počiva na njenoj jednostavnosti. Načini se oponašak (odljev) predmeta arheološkog ili geološko-paleontološkog značaja, a za kojeg postoje pouzdane okolnosti nalaza, te takav oponašak, uz kratak interpretacijski tekst o značaju i starosti predmeta te okolnostima pronalaska, biva postavljen na mjesto gdje je nekoć pronađen. Jedini je uvjet da je predmet pronađen na području grada Zagreba, dok Zagreba još, formalno, nije bilo, dakle prije osnutka Zagrebačke biskupije 1094. godine. Takvom inverzijom muzejskog u urbano, statičnog u živuće, muzejski predmeti u vidu svojih kopija izlaze iz muzeja u vrevu gradskih ulica, dajući im dašak muzealnosti i svjedočeći povijest grada dok ga, barem formalno, još nije bilo.

ZANIMLJIVOSTI JELKOVEČKOG MILJOKAZA

Jelkovečki miljokaz 30 je milja (45 km) udaljen od rimske Siscije odnosno Siska, a zahvaljujući jelkovečkom miljokazu, prije 80-ak godina, konačno je i jednoznačno locirana rimska Andautonija na mjestu današnjeg Ščitarjeva, udaljenog približno 3 rimske milje (oko 4,5 km) od Jelkovca.

Osim osnovne namjere da bude putokaz, miljokaz sadrži i podatke o vlasniku ceste što je obično bio car ili lokalni aristokrat sa njihovim počastima te je putokaz i svojevrsno sredstvo političke samopropagande ili dodvoravanja elita samom caru. Miljokaze je mogao financirati sam car iz carske blagajne, lokalna aristokracija javnim novcem ili lokalne elite svojim vlastitim novcem.

Jelkovečki miljokaz navodi cara Maksimina Trčanina i njegova sina, vrlo maštovito nazvanim istim imenom, kao vlasnike ceste uz sve njihove počasti. Vrlo je loše klesarske kvalitete, u skladu s društvenom krizom, načinjen je u pješčenjaku – najjeftinijem kamenu i to vrlo vjerojatno iz centralne carske blagajne.

Maksimin Tračanin, rođen uz Crno more navodno je bio visok oko 250 cm i bio je profesionalni vojnik – general, navodno polupismen. Nikad nije bio u gradu Rimu. Zbog njegovog barbarskog porijekla, boje kože, fizionomskih karakteristika, gigantizma, neobrazovanja, kulturoloških razlika  i ostalih ne-rimskih „odlika“, nije bio omiljen među rimskim visokim staležom, što mu, kao miljeniku vojske i zapovjedniku brojnih legija, nitko nije imao hrabrosti izravno reći. Njegovom kratkotrajnom vladavinom počinje pedesetogodišnje razdoblje vojne anarhije i velike društveno-gospodarske krize Carstva. U smislu dodvoravanja raznim novopečenim, često samoprozvanim i u pravilu kratkotrajnim carevima sredine 3. st., ovo razdoblje obiluje novopodignutim miljokazima. U tom smislu, 3. st. je i stoljeće miljokaza.

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.