Samoborska kremšnita od sada i zakonski zaštićena

Jedna od najpopularnijih, ako ne i najpopularnija slastica Zagrebačke županije, Samoborska kremšnita, od sada je i zakonski zaštićena kao autohtoni samoborski, odnosno hrvatski brend. Prema rješenju Ministarstva kulture i medija, tradicionalna slastica dobila je status nematerijalnog kulturnog dobra i bit će upisana u Registar zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Kako se navodi u obrazloženju Ministarstva, ova slastica od lisnatog tijesta i kreme od tučenih jaja, poznata je pod raznim nazivima i inačicama na području srednjeeuropskih i mediteranskih zemalja, a jedna od najpoznatijih u Hrvatskoj je upravo samoborska.

Originalan recept osmislio je oko 1920. godine slastičar Đuro Lukačić. Samoborske kremšnite pripremao je sve do 1966., nakon čega je pomagao u njihovoj izradi. Dvije slastičarke, Višnja Vukmanović i Branka Žganjer originalan su recept i znanje prenijele u Kavanu Livadić i slastičarnicu U prolazu, koji su i nositelji nematerijalnog kulturnog dobra. Tradicija izrade samoborske kremšnite njeguje se u ovim slastičarnicama i dan danas, pa u ovoj pjenastoj slastici uživaju brojni posjetitelji, gosti, turisti, izletnici i planinari.

Samoborska kremšnita kraljica svih kolača

Kremšnita u Samoboru ima poseban status. Jedna je od simbola i prva asocijacija na grad, kako u Hrvatskoj, tako i izvan nje. Zato je često nazivaju i “Kraljica svih kolača”. Slastica je to zbog koje svi uvijek rado dolaze i gotovo je nezamislivo da netko posjeti Samobor i ne proba finu laganu žućkastu kremu između prhkog lisnatog tijesta. Zbog nje se čeka i u redu. Nosi se kući kao suvenir iz Samobora pa makar se i ohladila putem. Postoji nekoliko recepata za ovaj kolač, no Samoborska kremšnita je jedinstvena zbog svoje pripreme. No ne smijemo zaboraviti ni na samoborski ambijent u kojem u njoj treba uživati.

Podsjetimo, prvi gastronomski proizvod Zagrebačke županije zaštićen oznakom geografskog porijekla bila je Rudarska greblica. Radi se o slanom kolaču koji je nazvan po tradicijskom drvenom alatu greblici, a potječe iz Ruda pokraj Samobora.

Izvor i fotografije: Turistička zajednica Zagrebačke županije