Sedam tajni šuma – u Hrvatskoj šume i šumsko zemljište čine 50 posto kopnene površine

Dan šuma obilježavan se 21. ožujka i na ovaj dan raznim kampanjama podiže se svijest u cijelom svijetu o važnosti i upotrebi stabala te kako stabla podupiru i ljudski život. Tema ovogodišnjeg Dana šuma je “Šume i održiva proizvodnja i potrošnja”, čime se želi upozoriti kako obnova i održivo gospodarenje šumama pomažu u borbi protiv klimatskih promjena i kriza koje se događaju zbog gubitka bioraznolikosti.

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 21. ožujka Međunarodnim danom šuma 2012. godine kako bi podigla svijest o važnosti svih vrsta šuma. Zemlje se potiču da poduzmu lokalne, nacionalne i međunarodne napore za organiziranje aktivnosti koje uključuju šume i drveće, kao što su kampanje sadnje drveća.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Šume su dom za oko 80% svjetske kopnene biološke raznolikosti, s više od 60 000 vrsta drveća. Oko 1,6 milijardi ljudi izravno ovisi o šumama za hranu, zaklon, energiju, lijekove i prihod. Svijet svake godine gubi 10 milijuna hektara šume – što je otprilike površina Islanda.

U Hrvatskoj se šume i šumsko zemljište prostiru na 50% kopnene površine države, a 95% šuma u Hrvatskoj je prirodno. Naš Nacionalni park Risnjak primjerice pokriven je šumom na više od 92% površine. U Nacionalnom parku Plitvička jezera šumski ekosustavi zauzimaju preko 4/5 površine. Šume sprečavaju eroziju tla, vežu vodu uz tlo i pročišćavaju je, reguliraju klimu zadržavajući ugljik i ublažavaju negativne posljedice klimatskih promjena.

Najveći cjeloviti kompleks nizinskih šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj i Europi nalazi se u porječju rijeka Spačve i Studve u Vukovarsko – srijemskoj županiji, koja zauzima dijelove povijesnih pokrajina istočne Slavonije i zapadnog Srijema. Površina mu u Hrvatskoj iznosi oko 40 000 ha, ali se širi spačvanski bazen prostire i na dijelu vojvođanskog Srijema i ima ukupnu površinu od oko 51 000 ha. O veličini i važnosti hrastovih šuma svjedoči podatak da se jedna petina svih lužnjakovih šuma u Hrvatskoj nalazi upravo u Spačvi.

Sedam tajni šuma

Odmaknimo se na tren od činjenice kako su stabla dekoracija koja ukrašavaju gradske ulice i stvaraju sjenovita mjesta za odmor, daju nam papir i gorivo, ali i voće i orašaste plodove.

Šume čine puno više i to nije nužno vidljivo golim okom. Šume tiho rade i potajno čiste našu vodu, filtriraju zrak i štite nas od klimatskih promjena. Oni su anđeli čuvari za više od milijardu ljudi, koji pružaju hranu, lijekove i gorivo onima koji možda nemaju pristup tim resursima nigdje drugdje. U njima se nalazi više od tri četvrtine svjetske kopnene biološke raznolikosti i dom su mnogima od najsiromašnijih ljudi na svijetu.

Šume igraju ključnu ulogu u našim životima koju ni ne prepoznajemo, ovih sedam činjenica trebali bi svi imati na umu kada promišljamo u stablima i zelenim površinama:

  • Više od poneke jabuke ili naranče koju uberemo s drveta, šume su prave tržnice hrane. Gotovo 50 posto voća koje jedemo dolazi upravo s drveća, a da ne spominjemo orašaste plodove i začine koje također dobivamo iz šuma.
  • Neke se zajednice gotovo isključivo oslanjaju na šume kao izvore hrane. Oko 40 posto ekstremno ruralnog i siromašnog stanovništva – oko 250 milijuna ljudi – živi u šumama i područjima savana. Za ove zajednice, živopisne šume i drveće su spas i osiguranje od gladi.
  • Šume osiguravaju veliki dio pitke vode za više od 1/3 najvećih svjetskih gradova uključujući New York i Mumbai. Mnoge rijeke i potoci izviru iz šuma. Drveća djeluju kao filteri i osiguravaju čistu vodu koja je vitalna za život.
  • Otprilike jedna trećina svjetskog stanovništva koristi drvo kao izvor energije za potrebe kao što su kuhanje i grijanje. Šumsko drvo opskrbljuje oko 40 posto globalne obnovljive energije – koliko i solarna, hidroenergija i energija vjetra zajedno. Stabla ponovno rastu, ali moramo dati veći naglasak na korištenje tih resursa na održiv način kako bismo zaštitili naše šume od degradacije.
  • Šume i drveće imaju ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Drveće čini naše gradove održivijim, ugodnijim i manje zagađenim. Stabla štite naše zdravlje dajući nam mjesta za opuštanje i rekreaciju. Šume sprječavaju gubitak biološke raznolikosti i osiguravaju staništa biljnom i životinjskom svijetu.
  • Šume apsorbiraju otprilike 2 milijarde tona ugljičnog dioksida svake godine. No, kao i svaki superheroj, oni imaju manu. Krčenje šuma je njihov kriptonit. Kada se stablo posječe sav ugljični dioksid otpušta se natrag u zrak. Krčenje šuma je drugi vodeći uzrok klimatskih promjena nakon sagorijevanja fosilnih goriva. Na njega otpada gotovo 20 posto svih emisija stakleničkih plinova – više od cjelokupnog prometnog sektora u svijetu.
  • Stabla ublažavaju stres. Eko turizam raste tri puta brže od turističke industrije u cjelini i danas čini oko 20 posto globalnog tržišta. Studije čak povezuju zelene površine i drveće u gradovima sa smanjenom razinom pretilosti i kriminala. Primjerice, stopa pretilosti djece koja žive u područjima s dobrim pristupom zelenim površinama niža je nego u djece koja imaju ograničen pristup ili uopće nemaju pristup zelenim površinama.

Šume su naši tihi pomagači u našim svakodnevnim životima imaju veću ulogu nego što smo svjesni. Podijelite ove poruke s prijateljima i razmislite o ulozi koju one igraju u vašem životu. Šume i drveće trebale bi dobiti neko priznanje. Vrijeme je da odaju svoje tajne, poruka je kampanje ovogodišnjeg Svjetskog dana šuma.

Članak se nastavlja ispod oglasa

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.