Skrivene tajne Plitvičkih jezera: Špilja Šupljara i Karlovci stari preko 160 milijuna godina

Područje Plitvičkih jezera građeno je od karbonatnih stijena uglavnom vapnenaca i dolomita koje potječu iz razdoblja mezozoika, na kojima se razvio krški reljef bogat površinskim i podzemnim reljefnim oblicima. Neke od njih vidjet ćete dok se vozite automobilom ili šećete stazama u Parku, ali velik broj ih je skriven u podzemlju, još uvijek neotkriven i neistražen.

Krški reljef prvenstveno se veže uz karbonatne stijene zbog njihove izrazite podložnosti kemijskom i mehaničkom trošenju kao i utjecaju tektonike gdje nastaju rasjedi, bore i pukotine. Voda obogaćena ugljikovim dioksidom prodire kroz pukotine karbonatne podloge pri tome je otapajući i stvarajući različite površinske oblike poput škrapa, vrtača, krških polja, kamenica, kukova, tornjeva i stupova, ali i podzemne oblike atraktivne jame, spilje i kaverne.

ŠPILJA ŠUPLJARA

Procjeđivanjem vode kroz raspucanu površinu otapala se vapnenačka stijena. Pritom su se proširivale podzemne pukotine i stvarali kanali. Urezivanje kanjona Donjih jezera i povećanje podzemnih šupljina ispod jedne vrtače smještene na rubnom dijelu kanjona, doveli su do nestabilnosti i urušavanja dna vrtače odnosno svoda špilje. Pritom se otvorio pristup skrivenim prostorima i prolaz prema današnjem jezeru Kaluđerovac. Vertikalan prolaz koji je prohodan povezuje bočne kanale i dvorane. Dvije dvorane otvorene prema prolazu, vrlo su jednostavne, uglavnom bez ili s vrlo malo špiljskih ukrasa, dok su u dvoranama u najdužem bočnom kanalu razvijeni uglavnom gomoljasti oblici.

KARLOVCI

U sjeverozapadnom području parka u blizini prašume Čorkova uvala nalazi se zanimljiv geomorfološki lokalitet Karlovci kojeg možete vidjeti ako prolazite djelom planinarske staze kroz Čorkovu uvalu.
Radi se o blokovima stijena koji stoje vertikalno i različitih su oblika i dimenzija te izgledaju kao da su tamo doneseni. Takve krške forme nastaju kao posljedica selektivnog otapanja u čvršćim stijenama otpornijim na kemijsko trošenje od okolnih stijena, odnosno kemijski otporne stijene dolomiti ostaju stršati dok su vapnenci istrošeni. Područje Karlovaca izgrađeno je od sedimentnih karbonatnih stijena, vapnenih dolomita i čistih dolomita, taloženih tijekom razdoblja gornje jure, prije otprilike 160 milijuna godina.