Sretni otok: Hvar je otok sa čak 6 upisa na UNESCO-voj listi

spot_img

Hvar nazivamo i sretnim otokom koji je perjanica hrvatskog turizma. Svi znaju za hvarske plaže, Paklene otoke te vrhunska hvarska vina i hranu. Svjetska jet set elita otkrila je ovaj turistički biser Lijepe naše pa su slike hvarskih uvala, klubova i restorana obišle svijet i zapalile društvene mreže.

Svi žele na Hvar kojeg nazivamo i sretnim otokom, no rijetki znaju kako naš Hvar ima čak šest upisa na UNESCO-voj listi. Tri upisa dijeli s ostatkom Dalmacije: mediteransku prehranu, izgradnju kamenih suhozida – ograda i gomila bez vezivnog materijala u prirodnom okolišu te klapsko pjevanje – spontano troglasno ili četveroglasno pjevanje najčešće muškaraca.

Starogradsko polje

Starogradsko polje je, zbog najbolje očuvane katastarske podjele na Mediteranu, 2008. godine uvršteno na UNESCO listu svjetske kulturne baštine sa starom gradskom jezgrom Staroga Grada.

Još od vremena Ilira, uz današnji Stari Grad na Hvaru nalazilo se plodno polje. U 4. stoljeću prije Krista Grci s otoka Parosa u Egejskom moru na ovom mjestu osnovali su grad Pharos i polju nadjenuli ime Chora Pharou. Grci su polje podijelili na pravilne parcele duge i široke stotinjak metara. A upravo parcelacija Starogradskog polja najbolje je očuvana grčka podjela na Mediteranu i Crnom moru zahvaljujući suhozidima koje su ljudi tijekom 2400 godina neprestano obnavljali, tako da se izvorna grčka podjela zemljišta vidi i dan danas.

Procesija Za križen

Na Veliki četvrtak već 500 godina na Hvaru se održava procesija Za križen koja je također upisana na UNESCO-vu listu. Fascinantan je podatak kako se procesija u pola tisućljeća nikad nije prestala održavati, pa čak ni za vrijeme II. svjetskog rata ni za vrijeme pandemije koronavirusa.

Riječ je o procesiji koja kreće iz čak šest mjesta u noći Velikog četvrtka na Veliki petak i ide u krug oko 20 kilometara. Na čelu je križonoša koji svih 20 kilometara nosi križ težak oko 15 kilograma i hoda bos, a o tome koliki interes na otoku vlada za procesiju i kolika je čast biti križonoša najbolje govori podatak kako je posljednji križonoša upisan za procesiju 2051. godine. Sama procesija se od 2009. godine nalazi na popisu nematerijalne svjetske baštine UNESCO-a.

Hvarska čipka

Uz grad Hvar vezuje se i posebna vrsta čipke koja se izrađuje od niti iz listova kaktusa agave. Ovu posebnu čipku izrađuju hvarske benediktinke, časne sestre koje su svoj duhovni poziv podredile radu i molitvi. Hvarska čipka izrađuje se od tankih, ali čvrstih niti koje se izvlače iz svježih listova kaktusa agave koja ne smije biti mlađa od tri godine. Hvarska čipka se njeguje samo u samostanu Benediktinki u gradu Hvaru i to po tradiciji od prije 100 do 130 godina. U samostanu čipku možete i kupiti kao najoriginalniji suvenir sretnog otoka.

Hvar priča brojne priče, a na vama je da ih istražite i dopustite si zalutati van utabanih staza našeg najsunčanijeg otoka. Otkrijte što pričaju zidovi u Fortici iznad grada Hvara, gdje su skrivene gradske zidine, može li se još uvijek ući u prvo javno kazalište Europe za kanticu slane ribe i nalazi li se more ispod najvećeg otočnog trga.

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.