Issa je antičko naselje na mjestu današnjeg grada Visa, na istoimenom otoku. Otok je nastanjen od prapovijesti, a kao kolonija sirakuških Dorana, grad Vis je osnovan početkom 4. st. pr. Kr. Bio je građen na terasama i utvrđen zidinama, a bio je jedna od prvih grčkih naseobina na Jadranu.
Issa se od svojega utemeljenja razvijala kao samostalan polis te je kovala vlastiti novac, imala vlastitu flotu, zakone, razvijenu trgovinu, proizvodnju keramike i vinogradarstvo. U IV. i III. st. pr. Kr. osnovala je kolonije na području Lumbarde na Korčuli, Trogira (Tragurij) i Stobreča (Epetij). Imala je razvijenu trgovačku mrežu s kopnom, te stroga urbanistička pravila razvoja grada. O planskoj izgradnji grada Isse svjedoče najbolje očuvane zidine iz helenističkoga razdoblja u Hrvatskoj, kao i nekropole na lokalitetima Martvilo i Vlaška njiva.
Kovnica novca Issa
Točna godina djelovanja isejske kovnice novca nije poznata, no pretpostavlja se kako je ona započela s radom sredinom 4. st. pr. Kr. Sav donedavno pronađeni isejski novac kovan je u bronci, što znači kako je bio uglavnom lokalnoj uporabi.
Prije dvije godine pronađeni su srebrnjaci grčke kolonije Issa što je izazvalo uzbuđenje zaljubljenika u dalmatinsku povijest. Naime tada je to bio prvi zabilježeni primjerak srebrnog novčića. Novac izrađivan od plemenitijih kovina bio je jamstvo za trgovanje i izvan lokalnog područja, a srebrnjak pronađen daleko od Isse ukazuje na gospodarsku moć i utjecaj Isejaca u antici.
Pronađen je na području Trilja, što upućuje na činjenicu kako su Isejci trgovali s ilirskim plemenom Delmata, pa je njihov novac stigao duboko u Zagoru. Podrijetlo srebrnjaka pripisuje se isejskoj kovnici s početka 2. st. pr. Kr., a cijela priča oko njegova pronalaska i identifikacije uzbudljiva je poput trilera.
Ne zna se tko ga je pronašao, niti točna lokacija – poznato je tek da je pronađen početkom 2017. godine, negdje na obali Cetine kod Košuta. Sretnim spletom okolnosti je došao do jednog riječkog kolekcionara koji ga je ustupio na istraživanje.
Issa se može istražiti u okrilju Arheološkog muzeja grada Visa
Smješten je u austro-ugarskoj utvrdi s početka 19. stoljeća, a u svojoj nutrini čuva tri različite zbirke. Arheološko-etnografska i kulturno povijesna izložba diči se zbirkom helenističkih spomenika koja je najveća te vrste u Hrvatskoj. Tu se može vidjeti i prapovijesni materijal iz brončanog i željeznog doba, koji je sakupljen na čitavom otoku: keramički ulomci, fibule i spiralno naočalasti ukrasi. Jedan od najzanimljivijih eksponata je kopija brončane glave božice Artemide s kraja 4. stoljeća prije Krista. Radi se o jednom od najznačajnijih grčkih brončanih spomenika u Hrvatskoj.
U Zbirci se nalazi i posuđe za koje se smatra da je izrađivano u Issi. Tu su još i ženski nakit, brončana enohoa koja je služila u obredne svrhe, kameni mali žrtvenici, ali i kameni reljef rimskog boga Marsa izrađen u 1.-2. stoljeću, kao i tri kamene glave.
U Arheološkom muzeju se može vidjeti i Hidroarheološka zbirka amfora iz uvale Vela Svitnja. U uvali na sjevernoj strani otoka Visa sedamdesetih je godina prošlog stoljeća Arheološki muzej iz Splita istraživao tada jedini hidroarheološki lokalitet koji je bio pošteđen od pljačkaša. Tijekom tih istraživanja izronjene su 634 amfore, od kojih su mnoge još uvijek u grlu imale poklopac. Amfore su tada prebačene u prostor austrijske utvrde te izložene u skladišnom prostoru utvrde, složene na način kako su prevožene u brodskom potpalublju.
Izvanredni nalazi i danas izbijaju na površinu
Sasvim slučajno, pri radovima na bujici Samogor, iskopani su novi arheološki nalazi. Oni ukazuju na činjenicu kako je stara Issa još starija od onoga što se do sada vjerovalo. Smatra se da osnivač Isse bio Dionizije Sirakuški, tadašnji najveći vladar u svijetu. Dionizije je prijateljevao s Platonom, autorom klasičnog djela “Država”, koje govori o tomu kako je Platon zamišljao uređenje svijeta i društva tog doba. Tvrdi se da je Dionizije Sirakuški dolazio u staru Issu, a s njim je dolazio i njegov veliki prijatelj Platon. Moglo bi se zaključiti da je Issa najvjerojatnije Platonov – kako bi to danas rekli – “pilot-projekt”. Višani tvrde da za to ima mnogo indicija. Ako i arheolozi potvrde tu priču, za Vis će to biti nešto veliko i epohalno.
Naslovna fotografija: Pixabay.com
