Dalmatinska Niagara. Ovim je imenom rijeku Krku novinar Joško Čelar nazvao još 1966. Dvije rijeke veže i podatak da je prva hidroelektrana na rijeci Krki puštena u pogon 28. kolovoza 1895., samo dva dana nakon što je prema patentima Nikole Tesle proradila prva svjetska hidroelektrana na slapovima Niagare. Te je večeri ostvaren prvi prijenos izmjenične struje na veću udaljenost u Hrvatskoj, a Šibenik postao prvi grad u svijetu koji je dobio izmjeničnu struju za svoja postrojenja.
///Skradinski buk – nezaobilazna destinacija Nacionalnog parka Krka
U gradu se električna energija distribuirala preko razdjelne mreže od dviju rasklopnih i pet transformatorskih stanica postavljenih na vrhovima zgrada i na stupovima. Prema natpisima u ondašnjim novinama, električna rasvjeta u Šibeniku je zasvijetlila oko 20 sati, a kako je bila pretežito postavljena na mjestima gdje su se nalazili petrolejski ferali, bile su osvijetljene skoro sve gradske ulice. Za grad Šibenik uvođenje električne rasvjete bilo je financijski veoma povoljno jer je godišnji trošak od 5000 forinta bio upola manji od ponude najsuvremenije i najekonomičnije petrolejske rasvjete.
///Izleti brodom – posebna atrakcija za sve ljubitelje prirode u Nacionalnom parku Krka
Osim za javnu rasvjetu, električna energija proizvedena u hidroelektrani Krka ubrzo se počela koristiti za pogon mlinova, uljarica, tvornicu tjestenine, a s vremenom su se priključili i drugi potrošači – kazalište, kavane, hoteli i prva domaćinstva.
///Nacionalni park Krka: upoznajte srednji i gornji tok Krke
Hidroelektrana Krka – dio prvog zatvorenog elektroenergetskog sustava
Prvi elektroenergetski sustav u svijetu za proizvodnju izmjenične struje s cjelovitim zatvorenim sustavom (proizvodnjom, prijenosom i distribucijom) sastojao se od hidroelektrane na rijeci Krki, jedanaest kilometara dugog 3 kilovoltnog dalekovoda na drvenim stupovima i potrošača javne gradske rasvjete grada Šibenika. Elektrana je bila vlasništvo tvrtke Šupuk i Meichsneri radilo se o Prvoj ovlaštenoj električnoj centrali u Dalmaciji “Krka” (Šupuk e Meichsner – Prima concessionata centrale elettrica in Dalmazia “Krka”).
Godine 1913. obustavljen je rad stare hidroelektrane na temelju ugovora između tvrtke Ante Šupuk i sin i SUFID-a (Società anonima per l’utilizzazione delle forze idrauliche della Dalmazia), a 3,2 m³/s vode koje je ona koristila stavljeno je na raspolaganje obližnjoj Hidroelektrani Jaruga u vlasništvu SUFID-a, koja je puštena u rad 1904. godine. Na početku Prvog svjetskog rata vojne vlasti demontirale su postrojenja u staroj hidroelektrani Krka i dva bakrena vodiča do Šibenika radi korištenja materijala za ratne svrhe. Poslije demontaže postrojenja objekt je još dugo ostao nedirnut, a porušen je krajem II. svjetskog rata.
Izvor: Nacionalni park Krka