Štrukli, purica s mlincima i vrhunska vina te lokalni OPG-ovi mame na vikend u Zagorje

Krajolik između Savinjskih Alpa i Hrvatskog zagorja raznolik je i dinamičan. Svakih nekoliko kilometara pred očima
nam se rasprostre drugačiji pogled od strmih sjevernih planinskih stijena do zelenih padina s pašnjacima i šumama, od ravnica s brižljivo obrađenim poljima i seocima do blagih brežuljaka s njegovanim vinogradima i voćnjacima. Predlažemo izlet u Zagorje već za vikend i to u posjet lokalnim OPG-ovima uz uživanje u lokalnim gastro specijalitetima i vrhunskim nadaleko poznatim vinima. Područja s vinogradarskom tradicijom za posjetitelja imaju poseban čar.

///Najbolje od Zagorja: Kad se odmor pretvori u bajku

Gatronomija Zagorja nadaleko je poznata. Još i danas se na stolu nađu jela pripremljena u krušnoj peći, ista kakva su se kuhala u doba dok su u seoskim kućama bile crne kuhinje ili čak pušnice s otvorenim ognjištima. Ujušci, variva, kaše, gusta jela na bazi brašna (močnik) i žganci potječu iz vremena što ćete si ih lako moći predočiti ako posjetite poneko muzejsko domaćinstvo ili koji muzej na otvorenom. Stari domovi, kuće za starije članove obitelji zvane preužitkarske hiše, ostave odnosno kašče, sušare zvane kozolci i pčelinjaci značajna su kulturna baština, što svjedoči kako o nekadašnjem životu, starim načinima prerade i pripreme živežnih namirnica, tako i o snalažljivosti seoskih domaćica, koje su pomoću skromnih namirnica znale vješto pripremiti slasna jela za obitelj i nadničare.

Štrukle – vrlo različite i božanstvenog okusa!

Tradicija pripremanja štrukla postoji kako u Zagorju tako i u Sloveniji. Zagorski štrukli od vučenog tijesta s nadjevom od svježeg kravljeg sira, kiselog vrhnja i jaja, lijepo savijeni i preliveni vrhnjem te zapečeni u pećnici, prepoznatljivi su i zaštićeni kao tradicionalno jelo i element su hrvatske nematerijalne kulturne baštine. Slasni “zagorski štrukli” poznati su nadaleko. Kako bi se sačuvala tradicija pripreme, svake se godine u drugom mjestu Krapinsko-zagorske županije organizira velika gastronomska manifestacija – Štruklijada.

Riznica vinskih raznolikosti

Vinogradari Krapinsko-zagorske županije, koja je dio vinogradarske podregije Zagorje-Međimurje, posljednjih su se godina preorijentirali na proizvodnju manjih količina vina, zbog čega se postiže sve bolja kvaliteta, u mnogim slučajevima čak vrhunska po svjetskim mjerilima. Danas u vinogradima prevladavaju graševina, rajnski rizling, bijeli i sivi pinot, chardonnay, laški rizling, sauvignon, zeleni silvanac, žuti muškat, cabernet sauvignon i frankovka, a u nekim su se vinogradima očuvale i autohtone sorte dišeća ranina, mirkovača, krapinska belina i sokol. Istraživanja su pokazala da je krapinska belina jedan od neposrednih predaka sorti chardonnaya, a genetski je prisutna u još najmanje 70 poznatih sorti vinove loze, što znači da je riječ o vrlo staroj sorti, vjerojatno povezanoj sa začecima vinarstva u ovom dijelu Europe.

Zagorski purani

Na mnogim ćete seoskim gospodarstvima Krapinsko zagorske županije moći vidjeti, kako na travnjaku pasu ponosne ptice blistava perja – purani. U Zagorje su došli još u 16. stoljeću, najprije na samostanske posjede. Purane su udomaćili Asteci, stanovnici Srednje Amerike, najvjerojatnije još oko 200. godine prije Krista. Sredinom 16. stoljeća purani su već bili poznati u većini europskih država, i tako su ih 1561. godine u Zagorju već uzgajali fratri pavlini. Ubrzo ih se počelo uzgajati na zagorskim gospodarstvima, jer seljacima se sviđalo što su većinu godine sami tražili hranu čeprkajući po travnjacima i voćnjacima.

Pet stoljeća duga tradicija uzgoja purana u manjim jatima, većinom na otvorenom, dovelo je do stvaranja jedine hrvatske autohtone pasmine – zagorskih purana, koji mogu biti različitih boja: brončane, sive, gotovo bijele i crne. Za ukusnost prepoznatljivog zagorskog specijaliteta – pečene zagorske purice s mlincima, najzaslužnija je njihova ispaša na travnjacima bogatim raznovrsnim biljem i kukcima. Prije drugog svjetskog rata europski su sladokusci izuzetno cijenili ovdašnje purane, a iz sačuvanih izvještaja možemo razabrati kako su ih 1935. godine gospodarstva na području Zagorja uzgojila više od 30.000 na godinu. Većina se izvozila u Englesku, Švicarsku, Njemačku, Austriju, Belgiju, Francusku i Italiju. Tradicionalni uzgoj malih jata na seoskim gospodarstvima gotovo je nestao nakon uspostavljanja farmi purana, no posljednjih su godina autohtoni zagorski purani uzgojeni na otvorenom opet postali vrlo cijenjeni – posebno pod robnom markom Puran zagorskih brega. Zagorski puran je zaštićen i oznakom zemljopisnog podrijetla.

Osim purana koji je zaštićen prije pet godina, te zagorskih štrukli zaštićenih 2019., na popisu zaštićenih autohtonih proizvoda s područja Krapinsko-zagorske županije još su se 2019. godine našli i Zagorski bagremov med, te Zagorski mlinci. Tako se Zagorje može pohvaliti kako je jedina regija koja ima zaštićeno glavno jelo, prilog i desert.

Ručak u zelenoj sjeni voćaka

Posjet seoskom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu možete povezati s obiteljskim piknikom i priuštiti si delicije iz košare, što će Vam je napuniti domaćica. Također možete uživati u blagdanskom ručku u zelenoj sjeni voćaka, na izletu se okrijepiti užinom za vrijeme predaha na klupici s lijepim pogledom, ili možete na planinsku turu ponijeti brižljivo pripremljenu zakusku. Okusi i arome biti će drugačiji od onih na koje ste navikli u svakodnevnoj prehrani – sve će biti slasno! I ostat će u Vašem sjećanju, zajedno sa slikama planina, šuma i polja, voćnjaka, domaćinstava i crkvica na brežuljcima. Vjerujemo da ćete htjeti ponoviti iskustvo. A gostoljubivi domaćini uvijek će se razveseliti Vašem dolasku u njihov dom.