Imam poznanicu koja živi u SAD-u i jednom prilikom je objavila fotografije svoje brojne obitelji u berbi borovnica. Bilo im je prekrasno pa planiraju i ubuduće ići na slične (radne) izlete!
Pomislila sam kako je to lijepo i kako mi obiteljski nikada nismo organizirali nešto slično. Ja sam kao dijete, naravno, svako ljeto i jesen brala plodove gorja i to je bilo sasvim normalno. Nije meni nitko ništa za taj rad platio, niti smo mi, kao obitelj, nekome nešto platili. No, to su bila sasvim druga vremena i zato je bolje vratiti se u sadašnjost.
Nedavno sam posjetila tematski park naziva Šumska bajka u malom mjestu Lič pored Fužina. Oni ne nude branje borovnica, ali nude drugu zanimljivost – kopanje čičoke. Mnogi od nas ne znaju gotovo ništa o toj biljci pa da ukratko prođemo osnovne karakteristike.
Jeste li pomišljali sami iskopati ili ubrati zdravu namirnicu za svoj obrok?
Čičoka je gomoljasto povrće kao i krumpir, ali za razliku od krumpira ne sadrži škrob, sadrži ugljikohidrate, prvenstveno inulin, nešto bjelančevina, gotovo ništa masti i veliki je izvor vitamina i minerala. Izvrsna je kao salata, ali od nje se radi također ukusna i zdrava krem juha. Može biti prilog, a čak se od nje kuha i pekmez. Prilikom njegove pripreme ne treba dodavati šećer jer tijekom kuhanja razgradnjom inulina pekmez postaje sve slađi.
E pa sad kad sam vas zainteresirala za tu izgledom pomalo neuglednu, ali nepravedno zapostavljenu biljku, vjerojatno vas zanima kako do nje doći i po mogućnosti još ju sam iskopati iz zemlje?
Vrlo je jednostavno: s autoceste Rijeka-Zagreb skrenete prema Fužinama, a iz Fužina prema malom mjestu Lič. Iz Liča do tematskog parka Šumska bajka vodi makadamska cesta gdje ćete, osim branja čičoke, moći uživati u roštiljanju, boćanju, druženju s jelenima lopatarima i hranjenju divljih svinja.
Mjesto koje na zabavu zove izletnike svih dobnih skupina
Radi se o velikom obiteljskom posjedu od 40.000 četvornih metara koji je desetljećima bio zapušten i kojega se krenulo čistiti i uređivati nakon ledoloma 2014. godine. Tako je malo-pomalo nastala ideja da se na tom prostoru osmisli izletište za djecu koje je naknadno obogaćeno sa čak šest roštilja, dva boćališta te nizom drvenih stolova i klupa, čime je broj sjedećih mjesta na prostoru cijelog izletišta uvećan na 150 mjesta ‘razbacanih’ po cijelom posjedu. Zahvaljujući nizu novih sadržaja ova lokacija nije više samo mjesto idealno za druženje polaznika vrtića, njihovih roditelja i školaraca, već se polako pretvara u izletište gdje svoje mjesto za odmor i opuštanje u prirodi mogu naći sve dobne skupine.
‘Čišćenjem i uređenjem terena željeli smo nekako darovati život tom ledolomom uništenom krajoliku, a budući da djeca uvijek znače život željeli smo urediti prostor baš za njih pa smo postavili ljuljačke, tobogane, trampolin, klackalice, drvene stolove, klupe i taburee‘ – doznajemo od obitelji Juričić.
Posebnu pažnju posvetili su izradi i postavljanju skulptura drvenih životinja uz koje stoje i edukativne table pa se uz druženje na svježem zraku može puno toga saznati o, primjerice medvjedu, vuku, divljoj svinji, orlovima, jelenskoj divljači i mnogim drugim životinjama koje obitavaju u Gorskom kotaru.
Divlje svinje Miško i Mala su mamac, Zimski vrt produljuje sezonu
No, najatraktivniji dio ponude vezan uz životinje svakako je gater u kojem zajedno, bez ikakvih problema, žive košute i dvije odrasle divlje svinje, Miško i Mala. Naravno, u tom dijelu Šumske bajke djeca se najrađe zadržavaju. Gosti mogu koristititi ražanj, peku i roštilj, ali i ‘Zimski vrt’ s kaminom u koji se može smjestiti pedesetak osoba. Izgradnja ‘Zimskog vrta’ omogućila je organiziranje proslava rođendana, djevojačkih i momačkih večeri, obljetnica mature i slične ‘fešte’ bez obzira na vremenske uvjete. Zimski vrt je u ljetno doba moguće u potpunosti otvoriti pa se ljudi tada zabavljaju i druže na natkrivenoj terasi. U hladnijim danima mogu se zatvoriti staklena vrata, upaliti vatrica i guštati u njenom ugodnom pucketanju promatrajući okolno zelenilo. Društvo si može samo pripremiti jelo na roštilju, a za one komotnije postoji i mogućnost cattering-a. U potkrovlje ‘Zimskog vrta’ planiraju staviti madrace kako bi veće društvo moglo tu i prenoćiti.
Donji dio zimskog vrta pogodan je za razne aktivnosti, npr. radionice za djecu ili kreativne radionice (za bilo koji uzrast). U prirodi se može naći sve potrebno za izražavanje kreativnosti (češeri, granje, travke, kamenčići i ostalo). Postoji čak i bojanka s nazivom ‘Šumska bajka’. Ovaj prostor izuzetno je pogodan i za planinare koji ga još nisu otkrili. Za njih je lokacija vrlo zanimljiva jer su u blizini vrhovi Viševica i Bitoraj, a i do Risnjaka se nije daleko.
Za dječje priredbe tu je i amfiteatar
Goste u Šumskoj bajci čeka piće dobrodošlice, slatkiši i drvca dobrih želja kojima kite Božićno drvo. Na drvca se pišu molbe, želje, zahvale, nakane i slično. Osim prostora za mali nogomet i odbojku, dva boćališta, ljuljački, klackalica, tobogana, penjalica i trampolina, vidjet ćete i pravi mali amfiteatar. On još nije zaživio iako je izgrađen 2019. godine. Zamišljen je da se koristi za razne dječje priredbe s obzirom da je svima nama ljepše obilježiti neki važan dan u prirodi nego u zatvorenom prostoru. Osim već postojeće robinzonske kućice koja je tek u pripremi za najam, u planu je izgradnja i nekoliko kućica na stablu.
Juričići imaju u vlasništvu još i kuću za odmor ‘Denis’ kategoriziranu s tri zvjezdice u koju se može smjestiti 10 osoba. Sve češće gosti kuće za odmor odu u izletište Šumska bajka kako bi uživali u roštiljanju i drugim zabavnim aktivnostima pa je tako Šumska bajka postala mamac i za njih.
Lič je poznat kao najstarije naselje u općini Fužine
Lič je bio još u 12. st. ucrtan u Mletačke karte. Danas je to mjesto u kojem obitava 500-tinjak stanovnika. U centru mjesta, u zgradi osnovne škole, nalazi se vrlo atraktivna i po mnogočemu posebna Etnografska zbirka u kojoj se mogu razgledati zanimljivi predmeti i arhivska građa koji govore o povijesti ovoga kraja. Uređenjem više različitih postava zbirka je postala vrlo respektabilan muzejski prostor. Vrijedi posjetiti i crkvu svetog Jurja te svetište Majke Božje Snježne u Ličkom polju. U blizini je brdo Sveti Ivan na kojem je trasa križnog puta i kapelica izgrađena u čast papi Ivanu Pavlu II.
Lič je od daleko poznatijih Fužina udaljen samo nekoliko kilometara. Fužine su turističko mjesto s dugom turističkom tradicijom koja seže u 1874. godinu kada je zabilježen prvi organizirani dolazak gostiju. Te godine su posebnim vlakovima stizali izletnici sa Sušaka, Rijeke i okolnih primorskih naselja. I prije toga su na Karolinskoj cesti postojali ‘konaci’ i odmorišta za karavane pa se Fužine svrstavaju među najstarija turistička mjesta Hrvatske pa čak i srednje Europe.
U Fužinama je rođen hrvatski političar i povjesničar dr. Franjo Rački
Krajem 19. stoljeća putopisac Dragutin Hirc zabilježio je sljedeće: ‘… Nema u domovini kraja gdje bi se na malenu prostoru izticale tolike zanimivosti, kao upravo oko Fužine. Malo ima krajeva i u stranim zemljama, gdje ti krasote leže kao na dlanu. Okolica Fužina predivna je, ona je pravi tip alpinskoga kraja. Okružena je visokim briegovima, koje pokriva šuma crnogorice, ima tu jelvika,… ima gorskih luka i laza, livada najbujnijega planinskog i alpinskoga cvieća, ima potoka, potočića, vrelašca, dolina, prodola, polja, ima vidika koji ti do kraja razplamte dušu, ima puno, puno toga i kićeno je odielo, što ga Fužina nosi i njime se ponosi.’
Važna činjenica kojom se stanovnici toga mjesta ponose je da je ovdje rođen prvi predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, doktor Franjo Rački.
Izvrsna prometna povezanost s većim gradovima, ljepota prirode i brojni sadržaji
Lič i Fužine smješteni su u neposrednoj blizini autoceste Zagreb-Rijeka, a moguće je doći u posjetu i, danas već, romantičnom vožnjom vlakom. Tijekom vrućih ljetnih dana, mnogima je poželjno noći provoditi u ovom kraju, a tokom dana boraviti na moru. Do morske obale, Rijeke i Crikveničko-vinodolske rivijere, udaljenost je svega 30 km, a do otoka Krka tek 22 km.
Ovo područje bogato je vodama, postoje tri akumulacijska jezera: Bajer, Lepenica i Potkoš koja su se odlično uklopila u goranski pejzaž. Mamac su za ribiče jer bistre vode obiluju pastrvom, klenom, glavaticom, šaranom, štukom, amurom i drugim ribama. Na jezerima se održavaju jedriličarske regate, ronilačka natjecanja, a moguće je surfanje te vožnja čamcima i kanuima. Turistima se nude brojni sportski i rekreacijski sadržaji. U okolici ima devet obilježenih pješačkih, planinarskih i biciklističkih staza, a najpopularnija je šetnica oko jezera Bajer s pratećom trim-stazom.
Špilja Vrelo – jedina turistički uređena spilja u Hrvatskoj kroz koju protječe podzemna voda
Posebno značajna turistička atrakcija je špilja Vrelo otkrivena sredinom 20. stoljeća prilikom gradnje jezera Bajer. Dugačka je 300 metara i specifična po tome što je jedina turistički uređena spilja u Hrvatskoj kroz koju protječe podzemna voda. Također, takve je konfiguracije, bez stepenica, da je mogu posjetiti čak i ljudi u invalidskim kolicima. Zbog njene pristupačnosti i atraktivnosti obilaze je sve generacije, od djece iz dječjih vrtića do starijih osoba. Kvalitetno je osvijetljena i uređena za posjete sa stručnim vodičem.
Fužine su poznate i po svojoj gastronomskoj ponudi. Odlični restorani nude bogat izbor autohtonih domaćih jela ili jela od divljači, gljiva i šumskih plodova pripremljenih po originalnim receptima.
Foto: arhiva Šumske bajke, Nebojša Anić, Blanka Kufner
