(Ne)očekivano dobri turistički rezultati tema je koja zasigurno najviše zaokuplja pučanstvo LIJEPE NAŠE ali i sve znane pismoznance i farizeje uključivo i vlastodršce svih fela i dimenzija… Svi iz svog kuta gledaju i procjenjuju, ali puno je zvanih, a malo odabranih?
Uz ove biblijske prispodobe i akademsko promišljanje naše svakodnevnice i ovaj blog započinjem s mišlju o nekoj nevidljivoj ruci koja ipak svrhovito upravlja ovim procesima kako na nebu tako i na zemlji, pa ćemo i ovaj put slijediti naše nebeske odabranike.
Naime kroz misiju i ciljeve održivog razvoja nametnulo se i pitanje rebrendiranja dalmatinskog turizma, a sve u okviru implementacije KONKURENTSKOG IDENTITETA na receptivnom tržištu i boljeg pozicioniranja na emitivnom, pa projekt JURJEVO MMXXI kojeg smo o Jurjevdanu započeli u Tučepima, nastavili u TC sv. NIKOLA u Makarskoj, te se ovih vrućih kolovoških dana prisjetismo SV. VICENCA, nebeskog zaštitnika Podgore kojem hodočastimo ovaj vikend 21. i 22. kolovoza.
Kako kroničari bilježe upravo u kolovozu 1831. kosti svetca i mučenika sv. Vicenca su dospjeli do crkve Svih Svetih u podnožje zelenog Biokova i to noćnim plovom iz Makarske kamo je poslan u donaciji Pape Pia VI 1790. izmučenom puku srednje Dalmacije…
Upravo taj čin će ostati trajna uspomena na upornost i požrtvovnost naših predaka koji nam ostaviše i običaj hodočašća iz šireg područja dinarskog gorja, a danas bi mogli grob posjetiti i brojni turisti koji su u pandemijskoj sezoni nahrupili na istočnu obalu Jadrana…
Neki iz duhovne i tjelesne potrebe, drugi iz znatiželje, a i svi oni koji na ovaj način zapravo zahvaljuju, ali i prizivaju još bolju i uspješniju turističku godinu?!
Podgora ima i druge turističke adute poput legende o sv. Tekli koja je preminula na brodu, ali je otac nije mogao spustiti u more nego na obalu i mjesto koje je također vrijedno posjete i evociranja ove dirljive obiteljske tragedije.
I običaj ostavljanja metalnog novca pod pragove kuća iz venecijanskog vremena, popularni DALMA ET ALBA kao i biokovske vile, samo su neke od tema za turističke priče koje se mogu ispričati turistima u srdačnom susretu s domaćinima ili u restoranima uz ukusne delicije i čašu dobra dalmatinskog vina. Kako je cijeli projekt produkt akademskog promišljanja i klasterskog umrežavanja, pa ostajemo otvoreni i za svrhovite prijedloge svih dionika uz naravno osluškivanje i reakcije turista koji će posjetiti ovu zelenu modru regiju na istočnoj obali Jadrana i jednu od najpotentnijih mediteranskih destinacija. Zato pozivamo sve turistoljupce da nam se pridruže u ovoj JURJEVOJ, NIKOLINOJ, VICINOJ, MARTINOVOJ misiji, ali i i svih drugih nebeskih zaštitnika, kako bi pomogli i sebi i drugima u tjelesnom ali još više u duhovnom odmoru.
Fotografije: Marinko Brkić