Sva raskoš seljačke kuhinje: Beli žganci, Vrbovečka pera, Plešivički copanjek, Gibanica i Rudarska greblica

Brašno, voda, sol, jaje, malo ulja… samo to i iskusne ruke – to je seljačka kuhinja i tradicionalni okusi Zagrebačkog kraja. Topli i mirisni od mekanog tijesta sa slasnim punjenjem, neka od najpoznatijih autohtonih jela hrvatske kuhinje, neka zaštićena nematerijalnim kulturnim dobrom u svojoj su osnovi jednostavna seljačka jela.

Kravica je davala mlijeko za sir i vrhnje, a koke su davale jaja. Toga je bar uvijek bilo, a vrijedne domaćice usavršile su umijeće izrade tijesta, koje nam danas izgleda tako zahtjevno i složeno, a nekoć je bilo uobičajena kućna radinost, tradicija koja se prenosi s naraštaja na naraštaj.

1. Beli žganci

Jelo kakvo su spravljali naši stari, bijeli žganci, tradicija je turopoljskog kraja i ako vas put odnese u Veliku Goricu svakako ga kušajte. Kada su bijeli žganci u pitanju, oni nemaju veze s kukuruznom krupicom već su osnovni sastav krumpiri. I vas će osvojiti bijeli žganci s tropom.

2. Vrbovečka pera

Vrbovečka pera ima dugu tradiciju proizvodnje, a njena receptura prenosi se s koljena na koljeno. Posebnost vrbovečke pere je što se izrađuje od dizanog tijesta, a nadjev isključivo od sira, vrhnja, jaja, soli s dodatkom brašna ili krupice, bez drugih sirovina u smjesi. Također vrbovečka pera uvijek je okruglog oblika.

3. Plešivički copanjek

Copanjek je plešivička tanka gibanica sa svježim kravljim sirom i sezonskom zelenjavom, autohtoni recept jaskanskog kraja. Ime je dobio prema riječi ”copati” što znači umijesiti vješto i brzo! Stoga, ajmo copati! Pravi tradicijski recept pronađite ovdje.

4. Gibanica

Dizana savijača, takozvana gibanica, s makom ili orahom slastica je koja se u Zagrebačkom zelenom prstenu pripremaju u svim svečanim prilikama, pa tako i za Božić, Novu godinu ili Uskrs. Doznajte kako se gibanica priprema bez vage, što to znači prehladiti tijesto i što učiniti da uspije svaki put…

5. Rudarska greblica

Greblica je ogledni primjer kako od nečeg jednostavnog, što se nekad vezalo uz siromašne rudare, stvoriti nešto ukusno i kompleksno i pravi je primjer koji ulazi u kategoriju “seljačka kuhinja”. Priprema ovoga “tenkog kolača” veže se uz povijest rudarstva u Rudama jer je to bio uobičajeni obrok za rudare, a s vremenom je prerastao u slani kolač nazvan po tradicijskom drvenom alatu greblici. Najpoznatija priprema je ona sa sirom i orasima te sirom i zelenjem, kao što su špinat, blitva ili kopriva. Slatke varijante Rudari ne priznaju, idealno ju je probati na manifestaciji koja joj je posvećena, Danima Rudarske greblice. Treba znati i da je Ministarstvo kulture 2007. proglasilo pripremu Rudarske greblice nematerijalnim kulturnim dobrom, te kako je Greblica 29. hrvatski proizvod zaštićena naziva u Europi.

Da bi kolač nosio ime Rudarska greblica, moraju se slijediti osnovna pravila. Ona mora biti slana, nadjevena samo sirom ili sirom s dodacima (orasi, žuta mrkva, lišće mladog luka, koprive, špinat), a tijesto ne smije biti debelo niti se smije dodavati puno kvasca.

Seljačka kuhinja čuva tradiciju

Krilatica “s farme na stol” u Zagrebačkoj županiji nije pomodnost, nego način života, oduvijek. A stol nije nimalo malen. Zeleni zagrebački prsten većinom je ruralni kraj. S ovih plodnih polja hrana je stizala i još uvijek stiže u Zagreb. Dobar dio danas poznatih i omiljenih tradicionalnih recepata izvorno je nastajao baš ovdje, u ovim selima, od namirnica koje su bile bliske i dostupne, a vrijedne ruke pretvarale su ih u jednostavna svakodnevna jela ili svečanu gozbu za obitelj.

Jaja, mliječni proizvodi, brašno, krupica, u rjeđim prilikama meso, sezonsko voće i povrće iz vlastitog vrta – sve je to temelj domaće kuhinje zagrebačke okolice. Cijelo područje, i Prigorje, i Moslavina, i Turopolje, i Jaska, i Samobor, i Zaprešić, svi njeguju sličan kulinarski identitet, no opet svaki kraj ima svoje posebnosti i autohtone specijalitete. Restorani i domaćinstva Zagrebačke županije cijene tradiciju i jedva čekaju da obilno ispričaju svoju priču na tanjuru – na vama je da ih posjetite i istražite.

Naslovna fotografija: Turistička zajednica Zagrebačke županije