Na blagdan Svete Lucije 13. prosinca sije se božićna pšenica koja se na Badnju večer poravnava rezanjem i ukrašava vrpcom hrvatske trobojnice. Ovaj običaj i danas se očuvao na našim prostorima, a božićna pšenica simbolizira obnovu života i plodnosti. Pšenica se čuva do Bogojavljanja odnosno Sveta tri kralja.
Nekada se vjerovalo kako upravo o izgledu božićne pšenice, odnosno njenoj gustoći i boji ovisi iduća žetva stoga se o božićnoj pšenici itekako brinulo. I danas se zadržalo mišljenje kako onome kome uspije pšenica na Božić slijedi uspješna godina.
Kako se uzgaja božićna pšenica?
Pšenicu prvo treba na par sati natopiti u mlakoj vodi kako bi zrna nabubrila. Potom se ocijedi voda, a pšenica se prebacuje u posudu za klijanje u kojoj ste na sredini ostavili prostor za svijeću. Dobra podloga je vata koja će upiti višak vode te tanak sloj zemlje preko zrna pšenice.
Pšenicu je potrebno zalijevati svako jutro kako bi proklijala i dobro je odabrati mjesto koje ima dosta dnevne svjetlosti. Savjet za bujnu pšenicu je svakako posijati dosta zrna kako bi se osigurali od moguće loše klijavosti zrna pšenice. Sa zalijevanjem trebate biti oprezni, nije dobro da se previše vode zadržava u posudi jer bi vam zrna mogla istrunuti. Također pšenicu nemojte držati blizu radijatora i izvora topline odnosno grijanja jer bi mogla požutjeti. Optimalno je mjesto koje ima dosta svijetla i optimalnu sobnu temperaturu.
Nakon Sveta tri kralja pšenica se davala životinjama, a i danas njome možete nahraniti ptičice umjesto da ju bacite.
Brojni pučki običaji vezani uz svetu Luciju i 12 dana do Božića
Ime Lucija dolazi od latinske riječ lux, lucis, što znači svijetlo. Hrvatska inačica imena Lucija je Svijetlana. Inače sveta Lucija zaštitnica je očiju te slijepih i slabovidnih osoba, pisara, staklara, krojača, kovača, tkalaca i sličnih zanimanja. Narodni običaji kažu kako na dan sv. Lucije moramo čuvati vid i ne smijemo raditi ništa što podrazumijeva bušenje rupa.
Samo svjetlo u kršćanskoj simbolici zauzima posebno značenje, temeljeno na Isusu Kristu kao novome svjetlu koje pobjeđuje tamu i zlo ovoga svijeta.
Slavljenje dana svete Lucije upravo u predbožićno vrijeme, u središtu Došašća, je simbolika darivateljice i nositeljice Svjetla (Krista) dobiva potpuni kršćanski smisao. Ikonografski instrumentarij koji ide uz prikazivanje sv. Lucije (škare, vatra, pladanj) govori kako je Lucija postala simbol i obećanje svjetlosti. Slijedeći rimsku tradiciju, moguće je kako je slavljenje sv. Lucije moglo prethoditi i marijanskom kultu, a biti kontinuitet božanstva svjetlosti, koje se u Rimu slavilo 10. prosinca.
Povijesni izvori kazuju kako se u ranom srednjem vijeku štovanje sv. Lucije najprije proširilo na Siciliji, a zatim po čitavoj Italiji i Sredozemlju. Najstarija crkva njoj posvećena nalazi se u Rimu i datira iz vremena pape Onoria I., pa se može reći kako se kult širi u 5. i 6. stoljeću. Susreće se i u talijanskoj i španjolskoj umjetnosti renesanse. Posebno treba navesti štovanje sv. Lucije u gradiću Montemitro u pokrajini Molise, koju su od 15. stoljeća naseljavali Hrvati izbjegli pred Turcima. Predaja govori kako su upravo oni prenijeli njezin kult na zapadnu obalu Jadrana, što ukazuje na duboko štovanje kulta kod Hrvata. Štovanje kulta nastavlja se i u kasnom baroku.
Brojni običaji u Hrvatskoj vezani su za Svetu Luciju, kako piše Marsela Alić za portal povijest.hr na prostorima sjeverozapadne Hrvatske vjerovalo se da je na blagdan sv. Lucije moguće uvidjeti tko je u selu vještica. Metoda je prokušana trebate na Svetu Luciju početi s izradom tronošca koja treba biti dovršen do Badnjaka. Tronožac ponesete na misu polnoćku te tijekom mise u određenom trenutku stanete na njega. Onaj tko gleda prema vratima, taj je vještac ili vještica.
Slavonski običaji pak vezani su odabir vašeg princa ili princeze na bijelom konju. Na 12 papirića napišite imena 11 potencijalnih bračnih partnera i jedan ostavite prazan. Zatim ih palite po jedan na dan, ime koje ostane zadnje vaš je odabranik ili odabranica. Ako vam zadnji ostane prazan papirić, znači kako ćete i sljedeće godine ipak biti sami.
Najsigurnija meteorološka prognoza također je upravo u ovo predbožićno vrijeme. Nakon sv. Lucije ostaje nam 12 dana do Božića. Svaki dan do Božića zapisujte kakvo je vrijeme jer jedan dan predstavlja jedan mjesec u godini.
U ovih 12 dana možete čak i predvidjeti uspjeh. Proces je nešto zahtjevniji i uključuje soljenje 12 režnjeva luka. U kakvom će stanju biti režanj luka nakon što ispusti vodu, takav će biti vaš uspjeh u sljedećih 12 mjeseci.
U Dalmaciji su djeca dobivala darove na Svetu Luciju, a ne kako se radilo u ostatku Lijepe naše na blagdan Svetog Nikole. Djeca su navečer za Lucinog magarca ostavljala i slamu ispred vrata, a običaj da Lucija donosi darove čini se boljim izborom jer uz Luciju nema Krampusa pa tako ni šiba za zločestu djecu.
U našim krajevima bundeve su se dubile i njima strašilo upravo na Luciju
Upravo na Svetu Luciju kod nas su se dubile bundeve koje danas pod utjecajem medija mladi izdubljuju i ukrašavaju uoči blagdana Svih Svetih. Naime nekada su u našim krajevima mladi tikvama odnosno bundevama dubili oči, nos i usta te u tikve stavljali svijeće. Takve bundeve dizali su na prozore i plašili malu djecu uz riječi “Ide baba Luca, po selu se smuca!” Zatim je vesela družina od domaćina dobila neku sitnicu na dar što neodoljivo podsjeća na popularni Halloween odnosno Noć vještica. Ovdje se radi o pretkršćanskim vjerovanjima koja su se stopila s kršćanskim elementima.
Kada ste čuli sve običaje čini se kako je ipak najlakše posaditi pšenicu i povezati je crvenom trakom jer u narodu se vjerovalo kako samo crvena boja štiti od uroka.
Naslovna fotografija: Benjamin Balazs from Pixabay