Nacionalni parkovi Hrvatske najbolje predstavljaju svu raznolikost i bogatstvo prirode koju krije naša zemlja. Od planina, slapova, bogatih jezera, brzih rijeka i dakako ljepota koje uključuju naše Jadransko more – naših osam nacionalnih parkova pravi su “zeleni biseri”, kako ih mnogi nazivaju i predstavljaju spoj najboljeg od prirode. Donosimo vam priču o svakom od njih zajedno s prijedlozima atrakcija koje ne smijete propustiti ako ih posjećujete.
Nacionalni park Sjeverni Velebit
Krajolik Nacionalnog parka Sjeverni Velebit obilježen je prepoznatljivim krškim reljefom koji po raznovrsnosti, mnogobrojnosti i razvijenosti krških oblika ulazi u red najzanimljivijih krških dijelova svijeta, a obuhvaća i nekoliko otprije zaštićenih područja. Kukovi, grede, tornjevi, stupovi, ponikve, škrape, spilje, jame, samo su neki od krških oblika koji području daju savršenstvo u raznolikosti, skladu i ljepoti.
Ovdje su prisutne sve vrste šumskih, otvorenih, stjenovitih i mješovitih staništa. Na području Parka i u njegovoj neposrednoj okolici obitava veliki broj ptica. Do sada je zabilježeno stotinjak vrsta, od kojih se 85 redovito ili povremeno gnijezdi u Parku. Više od 90 vrsta je zaštićeno, a tridesetak vrsta gnjezdarica nalazi se na Crvenom popisu ugroženih ptica Hrvatske.
Ako obilazite Nacionalni park Sjeverni Velebit, gotovo svaki od predloženih izleta uključuje posjet barem jednom od planinskih vrhova, bilo u Nacionalnom parku ili okolnom Parku prirode ”Velebit”, a svi su odreda ujedno i prekrasni vidikovci. Za lijepa vremena s vrhova se mogu vidjeti Učka, Klek u Gorskom kotaru, pa i najviši vrh Velebita – Vaganski vrh (1757 metara nadmorske visine) u Nacionalnom parku “Paklenica”.
Posebnosti područja Sjevernog Velebita
Ovaj nacionalni park možemo opisati kao obilje raznolikosti, od kojih se svaka međusobno pretapa jedna u drugu stvarajući savršen spoj. Nacionalni park Sjeverni Velebit je i važan dio ekološke mreže i kao područje očuvanja ovo područje značajno je za čak 10 biljnih i životinjskih vrsta te osam različitih tipova staništa – travnjaka, šuma i stijena.
Posebno se ističe Premužićeva staza, remek-djelo graditeljstva, građena u kamenu – suhozidu, te položena tako da nas na vrlo jednostavan način vodi u najsurovije i najkrševitije dijelove sjevernog Velebita – Hajdučke i Rožanske kukove. Staza nema teških uspona pa je pogodna i za posjetitelje nenavikle na planinarenje. Postojeće planinarske staze i putovi pogodni su i za ostale aktivnosti kao što su treking i hiking. Parkom i oko njega prolazi i mreža dijelom makadamskih, dijelom asfaltiranih cesta koje mogu izvrsno poslužiti za bicikliranje i biciklističke ture po Velebitu.
NP Sjeverni Velebit – pogled s velikog Zavižana
Foto: Klaster Lika Destination
Područje Parka, a osobito strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, poznati su po velikom broju dubokih jama, njih više od 400, među najzanimljivijim je speleološkim lokalitetima svijeta. Unutar Parka otkrivene su i tri jame dublje od 1000 metara.
Divlje lice Sjevernog Velebita su zvijeri – medvjed, vuk i ris. Nemojte se čuditi ako tijekom svog boravka uočite barem tragove njihova prisustva.
Foto: Nacionalni park Sjeverni Velebit
Nacionalni park Paklenica
Nacionalni park Paklenica po proglašenju je drugi nacionalni park u Hrvatskoj. Najstariji nacionalni park u Hrvatskoj je Nacionalni park Plitvička jezera, koji je proglašen 8. travnja 1949. godine, a Paklenica je nacionalnim parkom proglašena iste godine, 19. listopada. Park Paklenica je upisan i na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Nacionalni park Paklenica
Foto: Dorian Dražić-Karalić
Iako je jedan od najstarijih nacionalnih parkova dobro poznat u svijetu penjača, Paklenica ima veliki broj sadržaja i za nas, obične turiste, koji uz nezahtjevnu šetnju žele vidjeti prizore od kojih zastaje dah.
U Nacionalnom parku Paklenica ima preko 150 kilometara staza, preko 500 penjačkih smjerova, tu je i špilja Manita peć, Planinarski dom Paklenica, Šumarska kuća Lugarnica i bogat biljni i životinjski svijet. I upravo zato ne biste trebali propustiti posjetiti Nacionalni park Paklenica, koji je od autoceste udaljen samo desetak minuta vožnje.
U Parku živi oko 60 vrsta dnevnih leptira, a od ostalih životinja zanimljiva je krupna divljač. Tu je brojna kolonija divokoza, medvjeda, risova…
Sjenice NP Paklenica
Foto: Ivan Čorić
Paklenica je dio najduže planine u Hrvatskoj Velebita, s najvišim, Vaganskim vrhom na 1757 metara. U Nacionalnom parku Paklenica možete doživjeti divljinu, planinariti, prošetati i fotografirati, odnosno provesti svoj odmor aktivno.
Dakle, ukoliko se odlučite na posjet Nacionalnom parku Paklenica, zasigurno nećete požaliti.
Nacionalni park Paklenica
Foto: Dorian Dražić-Karalić
Nacionalni park Mljet
Nacionalni park Mljet obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem od 5.375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mora, a 11. studenoga 1960. godine ovo područje je proglašeno nacionalnim parkom.
Status nacionalnog parka Mljet je dobio zbog svoje iznimne kulturno-povijesne baštine koja seže od vremena ilirskih plemena, rimskog carstva i Dubrovačke republike, no za to proglašenje ipak su ponajviše zaslužna njegova “slana” jezera, bujni biljni svijet i jedinstveni panoramski izgled razvedenih obala, klifova, hridina i brojnih otočića, te bogato, uvijek zeleno raslinje okolnih brda što se strmo izdižu iznad morske površine zaklanjajući brojna kraška polja i drevna naselja u kamenu.
Bogat i zanimljiv životinjski svijet Nacionalnog parka Mljet još nije u potpunosti istražen, ali jedna od osobitosti su tipična krška podzemna staništa: špilje i jame, s endemskom faunom beskralješnjaka od kojih su neki svoje znanstveno ime dobili upravo po Mljetu, gdje su prvi put pronađeni.
Foto: Screenshot YouTube NP Mljet / autor videa Vedran Kunica
Endemični graditelj morskog grebena nalazi se na Mljetu
Gotovo endemični graditelj morskog grebena, busenasti koralj (Cladocora caespitosa), naseljava mediteranske vode najmanje tri milijuna godina. Njegove najveće i najrazvijenije populacije nalaze se u upravo u Hrvatskoj i to u Nacionalnom parku Mljet.
Foto: Screenshot YouTube NP Mljet / autor videa Vedran Kunica
Greben busenastog koralja u Velikom jezeru na Mljetu zauzima površinu od čak 650 četvornih metara, a nalazi se na dubini između 4 i 18 metara i jedan je od najvećih na svijetu, a najveći je koraljni greben Sredozemlja. Nažalost povećanje temperature mora ugrožava opstanak koraljnog grebena. Nacionalni park još 2018. godine krenuo je u uklanjanje invazivne alge koja je stanovnik tropskih do umjereno toplih mora i negativno utječe na bioraznolikost autohtonih vrsta.
Uz Mljet se vežu brojne priče i legende pa je jedan od redovitih epiteta koji se pripisuju ovom otoku mističan. Ono što najviše zanima turiste su plaže i to one skrivene na kojima neće biti gužve i koje nikada nećete zaboraviti kada ovdje zaplivate ili samo leškarite u hladovini borovine uz miris kristalno čistoga mora. Cijeli popis najljepših plaža na Mljetu pročitajte OVDJE.
Foto: TZ Mljet
Nacionalni park Kornati
U središnjem dijelu hrvatskog Jadrana, na mjestu gdje se susreću šibenski i zadarski otoci, smjestila se prepoznatljiva i po mnogočemu posebna skupina otoka pod nazivom Kornati. Nacionalni park Kornati veći je dio Kornatskog akvatorija, koji je 1980. godine, zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, proglašen nacionalnim parkom.
Kornatski arhipelag, prostire se na površini od oko 320 km2, a ovaj najrazvedeniji otočni ekosustav u Jadranskom moru, koji uključuje čak 12% svih otoka hrvatskog Jadrana (1264 otoka, od čega je 67 napučenih), a tek 1% ukupne hrvatske morske površine, odavno plijeni pozornost brojnih nautičara, ronilaca, planinara i drugih zaljubljenika u prirodu i ono što priroda nudi.
Foto: Nacionalni park Kornati
Prijedlozi za posjet Kornatima
Na Kornatima, tom zagonetnom labirintu otoka, otočića, hridi i prolaza među njima, vladaju isključivo barke i plovila svih veličina i namjena. Još od davnine, vlasnici su do njih dolazili svojim višenamjenskim “teretnim” barkama – gajetama. Znate li priču o gajetama? Pročitajte ju ovdje. Na Kornatima vrijedi zlatno pravilo – gdje je u uvali kuća, tu je i restoran, stoga su Kornati raj za gastro hedoniste.
Gajeta
Foto: Nacionalni park Kornati
Ako želite posjetiti Kornate izletničkim brodom na izboru Vam je cijela paleta mogućnosti tipa i kapaciteta izletničkih brodova.
Na Kornatima vam se pružaju i prilike za aktivni odmor pa tako možete izabrati promatranje divljeg biljnog i životinjskog svijeta, pješačenje po kornatskim otocima ili pak ronjenje i snorkeling i uroniti u svijet bogatog podmorja.
Foto: Nacionalni park Kornati
Nacionalni park Brijuni
Dobro je poznato kako je Nacionalni park Brijuni mjesto netaknute prirode i prekrasnih otoka, no Brijuni su i puno više od toga. Mjesto je to bogate povijesti, ali i okupljalište europske i svjetske aristokracije. I zato prije nego što se jednog dana odlučite istražiti Brijune upoznajte se bolje s onim što vam Brijuni mogu ponuditi, a mi smo tu da vas upoznamo s bogatom povijesti i svim posebnostima koje nikako ne biste trebali propustiti ako se odlučite na izlet po prekrasnim Brijunima.
Nacionalni park Brijuni kao i Kamenjak u Istri skriva tragove stopa dinosaura. Otisci stopala dinosaura otkriveni na čak četiri lokacije Velikog Brijuna te na otocima Vangi, Galiji i Vrsaru. Turistima su dostupni oni otisci na Velikom Brijunu, a pronaći ćete ih na rtovima Ploče, Vrbanj, Barban i Pogledalo, a jedan troprsti otisak teropoda čeka vas već u velobrijunskoj luci.
Foto: Nacionalni park Brijuni
Nakon dinosaura na Brijune su došli i ljudi, tako najstariji tragovi života čovjeka na Brijunima potječu s kraja mlađeg kamenog doba neolitika i početka bakrenog doba. U najstarijem brijunskom naselju pronađeno je mnoštvo lonaca i zdjela namijenjenih svakodnevnoj uporabi. Pronađena je i ukrašena keramička žlica s probušenom drškom koja se nosila na uzici kako bi uvijek bila “pri ruci”, a ujedno je bila i svojevrstan ukras, poput privjeska.
Otisci dinosaura
Foto: Nacionalni park Brijuni
U uvali Dobrika smjestio se najslojevitiji brijunski lokalitet s nalazima iz razdoblja Rimske Republike i Carstva, kasne antike, Istočnih Gota, Bizanta, karolinškog razdoblja i Venecije koji svjedoče o njegovoj dugogodišnjoj naseljenosti. Ovdje se nalazi rustična vila sagrađena u 1. st. pr. Kr. gdje se život odvijao sve do kraja 4. stoljeća.
Propašću Mletačke Republike otočje nakratko pada pod Napoleonovu vlast, ali početkom 19. stoljeća Austrijska Carevina preuzima vladavinu nad ovim područjem. Uskoro će vlasnik Brijuna postati Paul Kupelwieser koji će malarično i zapušteno otočje pretvoriti u moderno lječilište i odmaralište elitnih gostiju, čime započinje novo doba brijunske povijesti kojem svjedočimo i danas.
Kupelwieserov mir
Foto: Nacionalni park Brijuni
Cijeli vremeplov Brijuna od dinosaura do elite i priču kroz povijest pročitajte OVDJE, a mi prelazimo na:
Atrakcije koje ne smijete propustiti ako posjećujete Nacionalni park Brijuni
Safari park
Smješten na sjevernom rubu Velikog Brijuna, Safari park predstavlja neobičan spoj autohtone istarske i egzotične južnoameričke, afričke i azijske faune. Povedite svoje najmlađe članove obitelji na ugodnu vožnju vlakićem i upoznajte slonicu Lanku, karizmatičnu ljamu, vesele zebre, indijske svete krave i neobične nojeve. Unutar Safari parka nalazi se i etno park obogaćen istarskim životinjama – istarskim govedom Boškarinom, istarskim ovcama točnije Istarska Pramenka, magarcima i kozama.
Izvor: NP Brijuni
Govoreći o bogatom životinjskom svijetu, na Brijunima ćete imati prilike i upoznati Kokija – legendu Brijuna, poznatog Titovog papagaja koji je jedan od rijetkih primjeraka žutokukmastih kakadua koji žive i do 100 godina. P.S. S njim možete i porazgovarati. :)
Kastrum
O dugogodišnjoj naseljenosti Brijuna svjedoči najslojevitiji brijunski lokalitet s nalazima iz razdoblja Rimske Republike i Carstva, kasne antike, Istočnih Gota, Bizanta, karolinškog razdoblja i Venecije. Tu se nalazi rustična vila sagrađena u 1. st. pr. Kr., a oko nje je nastala čitava zajednica. Dolaskom franačke vlasti krajem 8. stoljeća nastaje novo feudalno dobro. Posljednji tragovi života u kastrumu datiraju iz mletačkoga razdoblja. Ovdje možete zalutati u daleku povijest i osjetiti duh starih vremena.
Kastrum
Foto: Nacionalni park Brijuni
Mediteranski vrt
Osnovan 2007. godine na površini 17.000 četvornih metara prava je atrakcija Nacionalnoga parka Brijuni. Na posebno dizajniranim plohama Mediteranski vrt danas udomljuje 169 vrsta autohtonih biljaka i egzota obilježenih pločicama s QR kodovima za dodatne informacije. Radi se o reprezentativnom vrtu koji se uklapa u ostale prirodne i kulturno-povijesne sadržaje nacionalnoga parka.
Mediteranski vrt
Foto: Nacionalni park Brijuni
Golf na Brijunima tijekom cijele godine
Mir i tišina netaknute prirode čekaju glavni su aduti Brijuna, a zahvaljujući ugodnoj mediteranskoj klimi golf na Brijunima možete igrati tijekom cijele godine što je rijetkost u Europi pa ne čudi da je naš Nacionalni park atraktivan golferima cijeloga svijeta.
Igrati golf na Brijunima jedinstven je osjećaj koji pruža potpunu relaksaciju i oslobađanje od svakodnevnoga stresa. Uz nevjerojatan krajolik i prizore koji oduzimaju dah posebnost golfa na Brijunima je mogućnost igre na samoj obali mora.
Foto: Nataša Sundara
Prema podacima sa web stranice Nacionalnog parka Brijuni početkom 20. stoljeća brijunsko golf igralište postalo je elitno okupljalište aristokracije i šampiona golfa iz cijeloga svijeta i prvi svjetski golf-resort. Danas je ono pristupačno svim igračima golfa, od amatera i rekreativaca do profesionalnih igrača. Igralište duljine 5.531 metar nudi svojim igračima 18 golf rupa.
Nacionalni park Krka
Za Nacionalni park Krka američki magazin svojevremeno je naveo kako je Hrvatska jedna od najljepših europskih zemalja i ne sadrži jedan nego dva najbolje ocijenjena nacionalna parka u Europi. Iako nije toliko poznat kao Nacionalni park Plitvice, Nacionalni park Krka nikako ne bi trebao biti izostavljen s vaše liste željenih putovanja, stoji u članku. Osim toga, Nacionalni park Krka našao se na još mnogo popisa najljepših svjetskih destinacija koje turisti nikako ne bi trebali zaobići.
Zbog 229 vrsta ptica, Nacionalni park “Krka” svrstava se u ornitološki najvrjednija područja u Europi. U fauni sisavaca Parka iznimno su važni nalazi velikouhog šišmiša, blazijevog potkovnjaka i dugonogog šišmiša. Od rijetkih životinja obalnog dijela Hrvatske, u kanjonskom dijelu toka rijeke može se vidjeti divlja mačka, na livadama oko Visovačkog jezera srna, a rijeke Krka i Čikola jedno su od posljednjih mediteranskih staništa vidre.
Jeste li čuli za endeme koji žive u Nacionalnom parku ”Krka”?
Od podzemnih životinja to su stigobiontni puž, troglobiontni lažištipavac, troglofilni jednakonožni rak, marifugija, čovječja ribica, dalmatinski špiljski konjic; a deset svojti riba endemi su jadranskog slijeva: zlousta, glavatica, sval, drlja, svjetlica, oštrulj, mren, ilirski klen, visovački glavočić i dalmatinska gaovica. Na popisu ugroženih vrsti u europskim razmjerima nalaze se četiri koje nalazimo u NP ”Krka”: veliki potkovnjak, vuk, vidra i divlja mačka.
Na području Nacionalnog parka Krka postoji čitav niz različitih staništa i mikrostaništa na kojima možemo pronaći više od 200 ptičjih vrsta. Brojnost ptica ovo područje uvrštava među najbogatija ornitološka područja Hrvatske i važna odmorišta za ptice preletnice i zimovalice.
Foto: Marijana Cukrov/ Nacionalni park Krka
Putovanje započnite na Roškome slapu, lokalitetu punom iznenađenja. Nakon niza usporednih slapova, u narodu prozvanih Ogrlice, Krka se s glavnoga slapa, smještenog na kraju barijere, u širokoj lepezi s petnaest metara visine ruši u Visovačko jezero. Na vidikovac s kojega se pruža pogled na Ogrlice možete se uspeti drvenim stepenicama. Do Oziđane pećine vodi 517 stepenica položenih na stijenu.
Roški slap zimi
Foto: Nacionalni park KrkaOziđana pećina
Foto: Mario Romulić i Dražen Stojčić
Obiđite sedam veličanstvenih slapova Nacionalnog parka Krka koji uvijek iznova oduševljavaju, neovisno o tome jeste li ondje prvi put ili ste i ranije uživali u ovim prirodnim ljepotama.
Zahvaljujući mreži staza i mostova, koji omogućuju ugodnu i sigurnu šetnju Skradinski buk smješten u Nacionalnom parku Krka, može se razgledati tijekom cijele godine. Sedrene barijere, otoci i jezera tvore jednu je od najpoznatijih prirodnih ljepota Hrvatske.
Na lijevoj obali rijeke Krke nalaze se dvije špilje iznimno važne zbog arheoloških nalaza u njima koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti od neolitika, eneolitika te ranog i srednjeg brončanog doba – Oziđana pećina i kasnoga brončanog i starijeg željeznog doba – Jazinka. Osim Oziđane pećine, špilje i jame Nacionalnog parka Krka nisu otvorene za posjećivanje.
Nacionalni park Krka možete razgledati i brodom, a opis izleta pročitajte OVDJE.
Nacionalni park Risnjak
Nacionalni park Risnjak nalazi se u Gorskom kotaru, najšumovitijem području zapadne Hrvatske i s površinom od 63,5 četvornih kilometara zauzima središnji dio masiva Risnjaka i Snježnika te gornji tok rijeke Kupe s izvorišnim dijelom. Zračna udaljenost od vrha Velikog Risnjaka do mora iznosi 15 kilometara, a od izvora Kupe 8 kilometara. Dakle, na samo 23 kilometra zračne udaljenosti vladaju izrazite klimatske razlike. To je ono po čemu se ističe Risnjak, planina koja nadvisuje sva područja između kopna i mora što su pripala Nacionalnom parku.
U visinskom pogledu Nacionalni park proteže se od 290 metara nad morem kod sela Hrvatsko u dolini rijeke Kupe, do 1528 metara koliko iznosi visina najvišeg vrha u masivu Risnjaka – Veliki Risnjak te zajedno s masivom Snježnika predstavlja klimatsku i vegetacijsku pregradu između primorskih i kopnenih dijelova Hrvatske. Prekrasni vidici koji se pružaju na Kvarnerski zaljev, Istru i Julijske Alpe u susjednu Sloveniju, ostat će u sjećanju svakog posjetitelja.
Poučna staza Leska: Najposjećeniji dio Nacionalnog parka
Staza je duga četiri kilometra, nije zahtjevna i prilagođena je svim dobnim skupina pa se najveći broj posjetitelja odlučuje upravo za ovu stazu.
Poučna staza Leska je jedan od prvih objekata takve vrste u Hrvatskoj, otvorena 4. lipnja 1993. godine. Lako je dostupna od strane Crnog Luga a započinje na udaljenosti od nekoliko minuta hoda zapadno od Uprave parka. Zahvaljujući čak 23 informacijske table okupljene na svega 4,2 kilometra dužine staze, najbolje ćete upoznati prirodno i kulturno nasljeđe ovog nacionalnog parka.
Posjetite i Veliki Risnjak i Snježnik odakle se pruža pogled koji nikad nećete zaboraviti.
Stanište tri velike zvijeri
Ovdje se nalazi i najljepše izražen fenomen vegetacije ponikvi, a upravo područje Risnjaka prirodno je stanište sve tri velike europske zvijeri medvjeda, vuka i risa po kome je uostalom masiv Risnjaka i dobio ime.
Neka vas u Nacionalnom parku ne iznenade i divokoze – životinje koje s pravom zovu planinskim balerinama. Upravo zapanjuje lakoća i elegancija kojom se sigurno kreću kroz dinarski krš Nacionalnog parka Risnjak.
Ostale životinjske vrste poput ptica, gmazova i kukaca također su brojne i raznolike. U dolini rijeke Kupe vrlo značajno mjesto zauzimaju leptiri tako da je cijela dolina prozvana “Dolina leptira”.
Nacionalni park Plitvička jezera
I za kraj, naš najveći i najstariji – Nacionalni park Plitvička jezera. O njemu bi se mogla napisati čitava knjiga i za kojeg je jedan ulomak malo, sve što vas zanima pročitat ćete u nekoj od naših dosadašnjih turističkih priča, a ovdje ćemo vam pokušati sažeti što sve pruža ovaj pravi ”svijet u malom” – carstvo prirodne raznolikosti, a povrh svega – jedna od najpopularnijih svjetskih destinacija. Najstariji nacionalni park u Hrvatskoj već je dugi niz godina pri samom vrhu izbora brojnih posjetitelja. Zbog toga i ne čudi činjenica kako su Plitvička jezera vrlo često uvrštena u razne izbore za top destinaciju, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi, ali i svijetu.
Foto: Nacionalni park Plitvička jezera
I ove godine, barem kada gledamo Tripadvisor Travellers’ Choice “Najbolji od najboljih” Nacionalni park Plitvička jezera prepoznat je kao top destinacija zahvaljujući izvrsnim recenzijama putnika. Ovo nije jedina titula koju je zavrijedio nacionalni park u svjetskim medijima pa je tako, između ostalog, prošle godine uvršten Ryanair je Plitvička jezera uvrstio na popis 12 nevjerojatnih mjesta za posjetiti ovog ljeta
Obilaskom našeg najstarijeg i najvećeg Nacionalnog parka – Plitvičkih jezera, vidjet ćete Gornja jezera koja se sastoje od 12 jezera, a nemojte propustiti obići i Donja jezera, jer kad dođete do kanjona Donjih jezera, oduševit će vas pogled na Veliki slap koji je najviši slap u Republici Hrvatskoj.
Veliki slap visok je 78 metara do prvog jezerca u podnožju, odnosno 87 metara do početka Sastavaka.
Foto: Nacionalni park Plitvička jezera
Posebnost: Dok su ostali plitvički slapovi nastali prelijevanjem vode iz jezera u jezero preko sedrenih barijera, Veliki slap je nastao obrušavanjem potoka Plitvice koji izvire tri kilometra zapadno u podnožju planine Preke Kose.
Veliki slap je također nerijetko omiljena destinacija za izricanje sudbonosnog ”DA”, a prvo vjenčanje održano je prije više od 50 godina. Više na LINKU.
Na topografskoj karti Nacionalnog parka Plitvička jezera u području Čorkove uvale nalazi se lokalitet pod nazivom Crno jezero. U legendama je ono povezano i sa Crnom kraljicom i nastankom Plitvičkih jezera. Kako se radi o šumskom području na kojem se nalazi tek nekoliko manjih izvora i povremenih vodotoka jasno je da ovdje nema govora o “običnom” jezeru.
Foto: Nacionalni park Plitvička jezera
Tek su stariji stanovnici ovog područja, dugogodišnji zaposlenici Parka i stari zapisi o Plitvičkim jezerima svjedoci postojanja jezera pod nazivom Crno jezero.
Jeste li do sada čuli zanimljivu legendu o nastanku ovog Nacionalnog parka? Otkrijte ju OVDJE.
Plitvička jezera su dom zanimljivim biljnim i životinjskim vrstama
Nacionalni park Plitvička jezera, s do sad zabilježenih oko 60 vrsta orhideja iznimno je bogato područje kraljicama cvijeća. Plitvička jezera pravo su bogatstvo flore i faune. No jeste li znali kako su Plitvice dom i jednoj divljoj mački. Mogli ste ju sresti ako ste bili u parku od veljače do ožujka kada je veća šansa da ju ugledate u šumama Nacionalnog parka.
Foto: Arhiva Nacionalnog parka Plitvička jezera Foto: Pixabay
Naslovna fotografija: Pixabay i Turističke priče ilustracija