Svjetski dan voda – Hrvatska među 40 najbogatijih zemalja svijeta

Danas obilježavamo Svjetski dan voda. Hrvatska se po bogatstvu pitke vode nalazi u europskom vrhu. Naime, prema podacima Eurostata, među zemljama Europske unije, Hrvatska ima najviše obnovljivih resursa slatke vode. Dugoročni prosjek iznosi 29.200 kubičnih metara po stanovniku, a slijede Finska s 19.900 i Švedska s 19.000 kubičnih metara.

Već iz ovih brojki vidljivo je koliko je hrvatsko vodno bogatstvo. Tome u prilog idu i podaci UNESCO-a prema kojima je Hrvatska po dostupnosti vode i bogatstvu izvora među 40 najbogatijih zemalja svijeta.

Svjetski dan voda prigoda je za skretanje pozornosti na važnost očuvanja okoliša i podsjećanje kako voda nije proizvod nego je nasljeđe koje trebamo čuvati. Ovogodišnji Svjetski dan voda obilježava se na temu “Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu” i govori o žurnom rješavanju krize u vezi s vodom.

Na dan kada započinje prva UN-ova Konferencija o vodama u posljednjih 46 godina iz WWF-a poručuju kako je sve jasnije da se šesti Cilj održivog razvoja – čista voda i sanitarni uvjeti za sve do 2030. – neće ostvariti. Jedan od ciljeva koji će se ovom konferencijom potaknuti je i revitalizacija 300 tisuća kilometara rijeka diljem svijeta. U tome će sudjelovati i naša regija zahvaljujući projektu obnove Europske Amazone.

///Područje Mure, Drave i Dunava prvi petdržavni rezervat biosfere na svijetu

– Uspostavljamo operativnu skupinu u kojoj će se naći stručnjaci iz sektora poljoprivrede, šumarstva, vodnog gospodarstva i zaštite prirode, koji će zajedno, na razini zemalja kroz koje se proteže prvi svjetski UNESCO-v petodržravni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav, surađivati s lokalnim stanovništvom s ciljem obnove rijeka u Europskoj Amazoni, kaže Ivana Korn Varga koja u WWF Adriji provodi projekt “Obnova Europske Amazone”.

Europska Amazona- pravi magnet za ljubitelje outdoora

Podsjetimo, gotovo milijun hektara površine, 700 kilometara riječnog toka, tri rijeke, pet europskih država, zadivljujuće su brojke koje opisuju prvi u svijetu pet-državni rezervat biosfere. Najveće zaštićeno riječno područje u Europi međunarodni je primjer sinergije zaštite prirode, ali i održivog razvoja. Pet-državni rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav proteže se kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju. Zbog jedinstvenih staništa i brojnih rijetkih vrsta još je poznat i kao Europska Amazona.

Unutar rezervata biosfere nalazi se i mreža od 13 zaštićenih područja koja naglašavaju ekološku važnost rijeka, a uključuju i svjetski poznati Park prirode “Kopački rit”, Regionalni park “Mura-Drava” u Hrvatskoj, Specijalni rezervat prirode “Gornje Podunavlje” u Srbiji te Nacionalni park “Dunav-Drava” u Mađarskoj, kao i Natura 2000 područja u Sloveniji i Austriji.

Zahvaljujući prirodnim ljepotama danas možete aktivno uživati u odmoru i spektakularnim prizorima. Ovim područjem, koje je dobro poznato kao održiva destinacija, prolazi 1.250 kilometara duga međunarodna biciklistička staza Europska Amazona (Amazon of Europe Bike Trail). Staza prati riječni krajolik Mure, Drave i Dunava, te pruža jedinstvenu priliku za aktivan i nezaboravan odmor. Staza se proteže s obje strane rijeka, a bicikliste vodi kroz prekrasni prirodni i kulturni krajolik svih pet zemalja – kroz područja gdje priroda ne poznaje granice.

Budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu

Kroz stoljeća se raznim dijelovima prirode upravljalo bez razmatranja utjecaja koje to djelovanje ima na ekosustav i usluge koje nam pruža. U moderno vrijeme smo značajno utjecali na naše rijeke i prirodna područja koja se uz njih nalaze. U zapadnoj Europi je taj utjecaj bio i veći nego kod nas, no svugdje je utjecaj tih promjena vidljiv kroz slične probleme s kojima se danas susrećemo.

I zato budi promjena koju želiš vidjeti u svijetu, jer svatko od nas može pridonijeti očuvanju prirode i voda. Tome u prilog ide i drevna kratka priča naroda Quechua u Peruu:

Jednog dana buknuo je požar u šumi. Sve životinje su pobjegle spašavajući svoje živote. U jednom trenutku stajali su na rubu plamena, prestravljeni i tužni. Iznad njih, kolibrić je letio naprijed-nazad do vatre, uvijek iznova. Veće životinje su ga pitale – “Što to radiš?” “Letim do jezera po vodu da pomognem ugasiti požar”, odgovorio je kolibrić. Životinje su mu se smijale i rekle – “Ne možeš ugasiti ovaj požar!” Kolibrić je odgovorio – “Činim što mogu!”

Radnje koje poduzmete, ma koliko male bile, pomoći će u rješavanju krize s vodom. Na stranicama Ujedinjenih naroda možete označiti popis osobnih obveza kojima bi utjecali na rješavanje krize povezan s vodom.

Naslovna fotografija: Dunav/ Ante Gugić, izvor: WWF