Nin je poznat po najmanjoj katedrali na svijetu, ljekovitom blatu, dugim pješčanim plažama i povijesti koja seže tri tisuće godina unatrag. No u njegovoj crkvenoj riznici čuva se predmet zbog kojeg ovaj mali kraljevski grad zauzima posebno mjesto i na europskoj karti kulturne i sakralne baštine.
Riječ je o antičkom novčiću koji se stoljećima štuje kao jedan od Judinih srebrnjaka. Prema biblijskoj predaji, Juda Iškariotski primio je 30 srebrnjaka za izdaju Isusa Krista, a jedan od novčića koji se povezuju s tom pričom nalazi se upravo u Ninu.
Ninski Judin srebrnjak danas se čuva u Crkvenoj riznici „Zlato i srebro grada Nina“, uz župnu crkvu svetog Anselma. Stoljećima je dio ninske vjerske i kulturne baštine te jedan od najzagonetnijih i najvrjednijih predmeta koji se čuvaju u ovom kraljevskom gradu.
Foto: Ivo Pervan/ Turistička zajednica Grada Nina
Antički novčić s otoka Rodosa
Novčić koji se čuva u Ninu zapravo je rodska didrahma, kovana između 400. i 333. godine prije Krista, vjerojatno oko 335. godine prije Krista. Na prednjoj strani nalazi se prikaz glave boga Helija, dok je na poleđini ruža s peteljkom i pupoljkom te natpis koji upućuje na Rodos. Upravo su se takvi antički novčići tijekom srednjeg vijeka u europskim crkvenim riznicama počeli povezivati s Judinim srebrnjacima. Helijeva kosa oblikovana poput zrakaste krune mogla je podsjećati na prikaze Isusa, dok se natpis s novčića u srednjem vijeku tumačio kao „Herodion“.
Prema podacima Arheološkog muzeja u Zagrebu, u inventarima i tiskanim katalozima europskih crkvenih riznica spominje se oko 16 primjeraka takozvanih Judinih srebrnjaka. Ninski primjerak jedan je od najpoznatijih i najbolje očuvanih.
U Ninu se čuva najmanje šest stoljeća
Ninski srebrnjak smješten je u relikvijaru izrađenom u obliku pokaznice. U šesterostranoj staklenoj prizmi nalazi se podlaktica sa šakom koja drži antički novčić s Rodosa. Relikvijar potječe iz 14. stoljeća, što znači da se ovaj neobični predmet u Ninu čuva najmanje šest stoljeća. Upravo je zahvaljujući relikvijaru novčić ostao vrlo dobro očuvan.
Njegova ljepota privukla je i pozornost talijanske numizmatičarke i arheologinje Luciane Travaini. Ninski primjerak odabrala je za naslovnicu svoje knjige posvećene istraživanju Judinih srebrnjaka, čime je dodatno potvrđena njegova važnost među sačuvanim europskim primjercima.
Predaja ga povezuje sa zaštitnicima Nina
Kako je novčić stigao u Nin, nije pouzdano poznato. Crkvena predaja njegovo podrijetlo povezuje sa svetom Marcelom, svetim Anselmom i svetim Ambrozom, nebeskim zaštitnicima grada.
Prema toj predaji, sveti Anselmo, odnosno Asel, bio je jedan od Kristovih učenika koji je nakon Uskrsnuća preko Galije stigao u Nin kako bi širio kršćanstvo. U tome su mu pomagali sveta Marcela i đakon sveti Ambroz. Postoji vjerovanje da su upravo oni u Nin donijeli Judin srebrnjak, ova predaja je stoljećima dio ninske vjerske i kulturne baštine.
Prva katedrala u Hrvata
Crkva svetog Anselma smještena je u povijesnoj jezgri Nina, u sklopu nekadašnjeg katedralnog kompleksa. Kompleks čine današnja župna crkva, kapela Gospe od Zečeva, ostaci apside ranije crkve iz 6. stoljeća, romanički zvonik, crkvena riznica i župna kuća.
Nin je tijekom ranog srednjeg vijeka bio važno političko i vjersko središte hrvatske države. Ninska biskupija osnovana je u 9. stoljeću, a njezin je biskup nosio naslov hrvatskog biskupa. Crkva svetog Anselma smatra se prvom katedralom u Hrvata i nekadašnjim sjedištem Ninske biskupije. Prema podacima Turističke zajednice Grada Nina, crkva se za liturgiju upotrebljava neprekidno od 6. stoljeća do danas.
U njezinoj se unutrašnjosti nalaze čudotvorni kip Gospe od Zečeva, pozlaćeno svetohranište, oltar hrvatskog klesara Trifuna Bokanića i slika mletačkog slikara Palme Mlađeg.
Riznica koja čuva mnogo više od srebrnjaka
Crkvena riznica „Zlato i srebro grada Nina“ čuva vrijedne predmete nastale između 8. i 17. stoljeća. Među njima su relikvijari svetog Anselma, svete Marcele i svetog Ambroza, zavjetni darovi Gospi od Zečeva te vrijedni primjerci zlatarskog i srebrnarskog umijeća.
Posebno se izdvaja masivni prsten s grbom pape Pija II. iz 15. stoljeća. Prsten svjedoči o službi apostolskog legata u Bosni koju je obnašao ninski biskup Natal.
Na prostoru uz crkvu pronađeni su i ostaci ranokršćanskog oratorija iz 4. stoljeća te apsida crkve iz 6. stoljeća. Uz sjevernu stranu kompleksa nalazila se kapela u kojoj je bila smještena poznata krstionica kneza Višeslava, nastala oko 800. godine, u vrijeme pokrštavanja Hrvata. Njezin se original danas čuva u Splitu, a kopija u Muzeju ninskih starina.
Zašto Nin nazivaju hrvatskim Betlehemom?
Na prostoru ninskog otočića, površine svega petnaestak hektara, nekada se nalazilo čak 12 srednjovjekovnih sakralnih građevina i tri samostana. Kada se tome pridodaju prva katedrala u Hrvata, sjedište nekadašnje Ninske biskupije, predaje o prvim kršćanskim zajednicama i iznimno vrijedna crkvena riznica, postaje jasnije zašto je Nin dobio naziv hrvatski Betlehem.
Judin srebrnjak samo je jedan od razloga zbog kojih Nin treba upoznavati polako. Iza njegovih kamenih zidova, crkava i uskih ulica kriju se slojevi povijesti koji ovaj mali grad pretvaraju u jednu od najvećih riznica hrvatske baštine.
