Višestruko nagrađivani arheološki muzej u Naroni – Vidu prvi hrvatski in situ arheološki muzej s ostacima svetišta carskog kulta. Ovdje su 1995. i 1996. u Plećaševim štalama u Vidu pronađeni spektakularni ostaci rimskog hrama Augusteuma s kraja 1. st. pr. Krista, te najbrojnija skupina mramornih kipova rimskih careva ikada pronađena na prostoru Rimskog Carstva. U hramu je nađeno više od 19 kipova careva, carica i drugih pripadnika carskih obitelji. Među njima je bio i kip carice Livije, koji je ostao obezglavljen jer je 1878. jedan seljak glavu kipa prodao sir Arthuru Evansu i za nju je, kažu, dobio Evansov polucilindar.
Stalni postav muzeja zamišljen je kao šetnja poviješću Narone, te su stoga u muzeju i na vanjskim terasama izloženi najreprezentativniji nalazi s tog lokaliteta. Na površini muzeja izloženo je oko 900 nalaza koji posjetiteljima pričaju priču o povijesti grada koja seže od kraja 3. stoljeća prije Krista pa sve do 15. stoljeća.
Antička Narona – odnosno, današnji Vid kod Metkovića utemeljena je u doba helenizma u 3./2. st. pr. Krista uz obalu rijeke Neretve koju su Grci zvali Naron, a Rimljani Naro. Dolina Neretve je od prapovijesti prirodni put od Jadrana ka unutrašnjosti, a zbog strateškog položaja bila je važna trgovačka ruta koju su koristili Iliri, stari Grci i Rimljani. Narona je bila trgovište koje su spominjali grčki pisci Pseudo Skilak i Theopomp već u 4. st. pr. Krista, a tijekom rimsko-delmatskih ratova postaje rimsko uporište. U 1. st. pr. Krista Narona dobiva status kolonije naziva Colonia Iulia Narona.
Procvat je Narona doživjela nakon osnutka rimske provincije Dalmacije, za vladavine prvog rimskog cara Augusta. Tada je uz središnji gradski trg podignut hram posvećen Augustu i carskom kultu – Augusteum.
Religija je igrala važnu ulogu u političkom životu starog Rima. Iako je to bilo u suprotnosti sa starim religijskim vjerovanjima, u Rimu je nakon smrti Gaj Julije Cezar proglašen bogom, a njegov nasljednik August, veliki zaštitnik starih tradicija i vjerske ispravnosti, dopustio je uvođenje carskog kulta. Tim kultom su carevi i drugi članovi carske obitelji štovani kao bogovi, čime se pokazivala lojalnost i priznavanje autoriteta rimske države. Carski kult se smatrao dijelom tradicionalne rimske religije, a njegovo nepriznavanje izravnim napadom na rimsku državu.
Iako carski kult u pravilu nije bio isključiv, nego je dopuštao vjerske slobode, kršćani su vrlo brzo došli u sukob s vlastima upravo zbog neprakticiranja carskog kulta. U višestoljetnom sukobu paganizma i kršćanstva nestalo je i carskog kulta, a naronitanski Augusteum svjedoči o usponu i
padu rimskog carskog kulta.
U doba kasne antike Narona je sjedište biskupije, a propada početkom 7. stoljeća. Malobrojni srednjovjekovni nalazi svjedoče o kontinuitetu naseljavanja ovog prostora, a od 17. st. nad ostacima Narone gradi se selo Vid.
Narona se prostirala na površini od 25 hektara utvrđenih bedemima koji su bili pojačani kulama. Gornji je grad bio je na padinama brijega, Donji grad u podnožju uz rijeku, a središnji gradski trg na njihovu spoju.
Obilazak je Narone najbolje je početi od vrha brežuljka na kojemu je župna crkva Ledene Gospe, zbog prekrasnog pogleda na zaštićeno močvarno područje delte Neretve. Od crkve se uza bedeme na sjevernu i zapadnu stranu spuštaju stepenice, kojima je prema sjeveru moguća šetnja do gradskih vrata, a na zapadu do Ereševe kule s uzidanim brojnim rimskim spomenicima.
U sušnijim razdobljima godine, kada je u močvari na prostoru Donjeg grada razina vode niska,
moguće je razgledanje ostataka bedema, ranokršćanske crkve i prigradske vile na lokalitetima Popove i Ereševe bare, a tijekom cijele godine dostupna je ranokršćanska crkva s krstionicom iz 5./6. st. na lokalitetu Sv. Vid. Glavni je ipak dio sam prostor s ostacima starog hrama u kojem su izloženi kipovi careva i njihovih članova obitelji, koji su kružno postavljeni na galeriju.
I, za kraj, jedan kuriozitet: kako tvrde antički izvori, ovaj je kraj bio poznat po kvalitetnoj perunici (Iris illyrica), od koje su Grci izrađivali opojno eterično ulje i parfeme vrhunske kvalitete.
Foto: Arheološki muzej Narona
