Jeste li znali da najveći i najstariji hrast u Europi raste u prašumi Prašnik u srcu Slavonije? Ova prašuma u srcu Slavonije je još prije 85 godina izuzeta iz redovnog šumskog gospodarenja budući ju se željelo sačuvati za buduće naraštaje koji ovdje mogu doživjeti izvornu slavonsku šumu. Zapravo Prašnik je prašuma stabla hrasta lužnjaka, bukve i običnog graba na koju čovjek nije utjecao više od 80 godina usljed čega se šuma vratila svom izvornom izgledu kakav su imale davne šume poplavnih panonskih dolina.
Prema podacima iz 1979. godine. kako se navodi na stranicama Javne ustanove Natura Slavonica. Prašnik broji 1487 stabala hrasta lužnjaka i 48 stabala običnog graba i bukve. Hrastovi divovi ovdje su visoki i više od 40 metara, a prsni promjeri debla dosežu 200 centimetara. Ovi hrastovi imaju drvnu masu veću od 50 metara kubičnih, a starost stabala procjenjuje se na 150 do 300 godina. Procjenjuje se da je današnji broj hrastovih stabala u ovoj slavonskoj prašumi manji dok je grabovih stabala danas nešto više.
Ako želite vidjeti Prašnik to možete učiniti samo uz pratnju šumara koji će vam rado ispričati priču ove prašume i njenih stanovnika, javiti se možete Hrvatsko šumarsko društvo u Novoj Gradiški.
Procjenjuje se da je ovaj hrast lužnjak niknuo oko 1675. godine
Svjetski znanstvenici Jeroen Philippona iz Nizozemske, Kouta Rasanen iz Finska i Michael Spraggon iz Engleske prije gotovo desetljeća svoja zapažanja objavili su na portalu www.monumentaltrees.com te su priču o najstarijem o najvećem hrastu, za koji su procjenili kako je niknuo oko 1675. godine, ali i ovoj prašumi proširili među svjetskim zaljubljenicima u šume i monumentalna stabla.
Kako bi sačuvali ovaj vrijedni genetski materijal, ali i blisku vezu sa najstarijom sastojinom hrasta lužnjaka, novogradiški šumari posijali su sakupljeni žir ispod najvećeg hrasta u Prašniku u rasadnik. Na mladice izrasle iz tog žira stručnjaci šumarskog instituta Jastrebarsko kalemili su plemke skupljene s najvećeg Hrasta iz Prašnika. Tako proizvedene sadnice novogradiški šumari posadili su na istaknutim mjestima povodom obilježavanja 85. godišnjice od zaštite Prašnika u Staroj Gradiški, u Novoj Gradiški, u Karlovcu u parku mira, na zagrebačkom Maksimiru te u Davoru.
Inače vrijeme nicanja slavonskog gorostasa poklapa se s vremenom odlaska turske vojske iz ovih krajeva, odnosno formiranjem granice Austrougarske monarhije te je ovaj slavonski div preživio brojne države i burnu povijest.