Bez obzira kamo te život odvede, nikada nemoj zaboraviti gdje su ti korijeni.
Nepoznati autor
U tiha predvečerja ispunjena mirisom čaja i svježe pečenih kolača, baka mi je pripovijedala najljepše priče. Pričala mi je o svome rodnom gradu. Priče su bile ispunjene doživljajima i slikama njenog djetinjstva, ali i prisustvom najčudesnijih likova: divova, vila i vještica. Baka je odrasla u Zavičaju bajke podno začarane planine Klek.
Bake više nema, ali ostale su njene priče, legende i uvijek radostan povratak u grad koji se nalazi u središtu Lijepe naše na prijelazu iz Gorskog kotara u Liku – u Ogulin.
Grad i poprsje Ivane Brlić- Mažuranić
Foto: Sabina Gvozdić
Dolaskom u Ogulin bit ćete prvo privučeni zaviriti u tajanstveno dvorište, mali zeleni zamak oko kamenite kule koja ponosno stoji u središtu grada. Ta je građevina Frankopanski kaštel koju je izgradio hrvatski plemić Bernardin Frankopan i tako utemeljio grad Ogulin. Danas je tu smješten Zavičajni muzej u kojemu se nalaze vrijedne zbirke: etnografska, arheološka, planinarsko-alpinistička, spomen-soba spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić, zbirka starog oružja te umjetnička zbirka.
Frankopanski kaštel
Foto: Irena VukojaFrankopanski kaštel
Foto: Irena Vukoja
Od 2013. godine u dvorištu Frankopanskog kaštela nalazi se i multimedijalni i interaktivni Centar za posjetitelje Ivanina kuća bajke. U Ogulinu je rođena naša najpoznatija spisateljica za djecu Ivana Brlić-Mažuranić, a s njezinim životom i stvaralaštvom možete se upoznati obilaskom Ivanine kuće koja uporabom novih tehnologija i interaktivnim pristupom svakom posjetitelju nudi obilje informacija o životu naše najpoznatije dječje spisateljice, ali i drugih svjetskih bajkopisaca.
Ivanina kuća bajke Ivanina kuća bajke Ivanina kuća bajke
Foto: Irena Vukoja
Ako iz tog tajanstvenog dvorišta izađete na drugu stranu, oprezno prijeđite cestu i naći ćete se u parkiću, a putić će vas dovesti do Đulinog ponora. Upravo tu, u samom središtu grada svoj tok završava rijeka Dobra i ponire ispod strmih i kamenih litica.
Brza, bistra rijeka Dobra izvire ispod Velikog Kicelja iz Kicljeve jame ispod Javorove kose kao Bukovska loka, a drugi tok sastoji se od puno potočića oko Skrada kao Skradska Dobra. Na njezinim su lijepim obalama prvo živjele Dobre vile, a kako je bila dobra svima, i ribama, i rakovima, i ljudima, i zvijerima, dadoše joj ime Dobra.
Mladen Kušec
Nikada neću zaboraviti svoje iznenađenje kada sam kao dijete, dok me baka držala za ruku, ugledala ponor koji izaziva strah i poštovanje u isto vrijeme. Ponor nosi ime po djevojci Đuli (Zulejki) koja je zbog nesretne ljubavi odlučila napustiti svoj život bacivši se u ponor.
Mještani kažu da je tu ulaz i u Legen grad – grad u kojemu živi div Regoč iz istoimene Ivanine bajke i koji tu broji kamenje.
Đulin ponor
Foto: Sabina GvozdićĐulin ponor
Foto: Sabina Gvozdić
Dok tako šetate Ogulinom, cijelo vrijeme vas prati div koji spava- planina Klek.
Legenda kaže da davno, davno kada su na zemlji živjeli bogovi i divovi, bogovi su svu hranu i piće zadržavali samo za sebe. To je kod divova izazvalo gnjev, a jedan od njih, div Klek zaratio je s bogom Volosom koji je čarobnim mačem skamenio sve što poželi. Tako je skamenio i diva Kleka. Ako se zagledate u planinu, možete vidjeti diva kako leži skamenjen. Za olujnih noći možete čuti oko ponoći pjesmu i kolo vila, vilenjaka, vještica i čarobnjaka iz cijeloga svijeta kako dopire s planine sve do grada Ogulina jer legenda kazuje da je planina sastajalište fantastičnih bića za olujnih noći.
Planina Klek
Foto: Irena Vukoja
Ogulinci nisu zaboravili ni prvog hrvatskog kralja Tomislava pa u parku koji nosi njegovo ime podigli su mu spomenik za sjećanje i spomen na tisućitu obljetnicu krunidbe. U blizini se nalazi Župna crkva Uzvišenja svetog Križa, a tu je i vrelo Cesarovac. I to vrelo nosi legendu.
Voda iz vrela dolazi iz izvora Zdiška koji se nalazi u podnožju planine Klek. Oko tog izvora viđene su vile planinkinje odjevene u bijele haljine s dugom zlatnom kosom. To je vilinska voda, a legenda kaže da svaka žena koja popije vode s tog čarobnog vrela, postane lijepa i ostaje zauvijek mlada. Ako muškarac popije vilinsku vodu, oženit će se Ogulinkom.
Župna crkva
Foto: Irena VukojaVrelo Cesarovac
Foto: Sabina Gvozdić
No, ako i ne popijete vodu, ne znači da nećete doživjeti svakakva čuda u ovom kraju. Doživjela sam i sama jedno takvo čudo. Srela sam vilu. Vjerojatno ćete ju i vi susresti u nekom kutku grada. Ima dugu smeđu kosu, plave oči i divan glas. Moguće je da će vam sama prići kako bi vam ispripovijedala neku zgodu, dočarala svu ljepotu ogulinskog kraja i otkrila neku posebnu tajnu koju mogu znati samo oni koji dođu u Ogulin. Vila se zove Sabina i profesionalna je pripovjedačica bajki i priča.
Sabina Gvozdić, profesionalna pripovjedačica Selfie sa Sabinom
Puno je razloga za doći i istražiti Zavičaj bajke. Možete posjetiti jezero Sabljaci, planinariti na planinu Klek, upoznati Šmitovo jezero ili u lipnju svake godine uživati u Festivalu bajke.
Putujte i istražujte. Putovanja otkrivaju najljepše priče, a iskustva donose uspomene koje pamtimo čitav život.
Za kraj
Bake više nema, ali ostavila je u naslijeđe priče, pouke, savjete i okuse. Ovdje vam prenosim jedan od njezinih recepata ogulinske masnice. Ogulinska je masnica specijalitet toga kraja.
Ogulinska masnica
TIJESTO
500 g brašna
1 jaje
50 g margarina
30 g kvasca
1,5 dl toplog mlijeka (ili mlake vode)
prstohvat soli
NADJEV
1 glavica luka
6 jaja
sol po želji
1-2 žlice masti (ili 100 g margarina)
PRIPREMA
Zamijesite tijesto od navedenih sastojaka i pustite da odstoji oko 1 sat. Luk očistiti i sitno skosati pa ga pirjati na masti. Kad je spirjano ostaviti da se ohladi sa strane.U ohlađen luk dodati sol i tučena jaja. Tijesto podijelite na tri dijela i razvaljajte. Na svaki dio stavite ⅓ nadjeva, ravnomjerno razmažite po tijestu i zarolajte. Stavite u namazan pleh, pustite da još malo odstoji i pecite oko 40 minuta na 180 C.
Ohladite i poslužite.
Dobar tek!