UNESCO na svoj popis uvrstio sokolarenje iz Hrvatske

Hrvatska je jedna od 24 zemlje svijeta čije je sokolarenje uvršteno na UNESCO-v Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Naime, odbor za nematerijalnu baštinu UNESCO-a je prihvatio multinacionalnu nominaciju umijeća sokolarenja u koju su uključene Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Hrvatska, Irska, Italija, Katar, Kazahstan, Kirgistan, Mađarska, Maroko, Mongolija, Nizozemska, Njemačka, Pakistan, Poljska, Portugal, Republika Koreja, Saudijska Arabija, Sirijska Arapska Republika, Slovačka, Španjolska, Ujedinjeni Arapski Emirati.

Inicijativu su još 2010. godine pokrenuli Ujedinjeni Arapski Emirati, a tokom godina proširila se na 24 zemlje koje poznaju i njeguju umijeće sokolarenja na svojem području.

Umijeće sokolarenja je tradicijska praksa čuvanja i treniranja sokola i ostalih ptica grabljivica da love plijen u svom prirodnom okružju. Sokolari izgrađuju čvrstu emotivnu povezanost sa svojim pticama i obvezuju se na njihov uzgoj, trening, cjeloživotnu brigu i održavanje letenja u svrhu lova.

Sokolarstvo je u različitim kulturama i društvenim zajednicama diljem svijeta prepoznato kao dio kulturne baštine, odnosno tradicije koja poštuje prirodno okruženje, prenosi se s generacije na generaciju i pridonosi stvaranju osjećaja pripadnosti te kontinuiteta određene zajednice i njezinog identiteta.

Danas se prakticiranje sokolarenja u većini zemalja odvija u skladu s nacionalnim i međunarodnim zakonima i konvencijama o zaštiti prirodne i kulturne baštine. Divlji sokoli suočeni su s nizom štetnih utjecaja kao što su pesticidi, degradacija i uništenje prirodnog staništa, što utječe na smanjenje njihove populacije, stoga kontroliranim uzgojem sokolari pridonose očuvanju različitih vrsta sokola. Dodatno, sokolari svojim djelovanjem neposredno utječu na očuvanje prirodnih areala u izvornom stanju, potičući zaštitu mnogih biljnih i životinjskih vrsta.

Nositelji sokolarenja, ponajprije Hrvatski sokolarski klub te nekoliko sokolarskih klubova iz Zagreba, Karlovca, Šibenika, Slavonskog Broda te ostalih mjesta u Hrvatskoj, aktivno su sudjelovali u izradi nominacije. Zbog toga je uspješnost pripreme dokumentacije u Ministarstvu kulture i medija rezultirala prihvaćanjem pridruženja multinacionalnoj nominaciji.

Nakon upisa Umijeća sokolarenja na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu, Hrvatska sada ukupno ima 18 nematerijalnih kulturnih dobara na UNESCO-ovim popisima, od kojih su tri multinacionalne, i to 16 na Reprezentativnoj listi, jedna na Hitnoj listi i jedna u Registru dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine:

Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva

• Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja
• Festa sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika
• Umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka s područja Hrvatskog zagorja
• Godišnji proljetni ophod kraljice ili Ljelje iz Gorjana
• Procesija Za Križen na otoku Hvaru
• Godišnji pokladni ophod zvončari s područja Kastva
• Čipkarstvo u Hrvatskoj (Hvar, Lepoglava, Pag)
• Medičarstvo na području sjeverne Hrvatske
• Sinjska alka
• Bećarac – tradicijski vokalno – instrumentalni napjev s područja istočne Hrvatske
• Nijemo kolo dalmatinskog zaleđa
• Klapsko pjevanje
• Mediteranska prehrana – multinacionalna nominacija
• Umijeće suhozidne gradnje – multinacionalna nominacija
• Međimurska popevka
• Umijeće sokolarenja – multinacionalna nominacija

Lista nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita

• Glazbeni izričaj ojkanje

Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine

• Projekt Ekomuzej batana Rovinj

Izvor: Ministarstvo kulture i medija RH
Fotografije: Pixabay