Arheološki lokalitet Burnum pronaći ćete unutar Nacionalnog parka Krka, iznad kanjona, slapova i jezera, u prostoru izuzetnih ljepota i prirodnih vrijednosti. Burnum je bio rimski vojni logor i naselje, a ostaci logora danas se mogu vidjeti u mjestu Ivoševci, dvadesetak kilometara od Knina u smjeru Kistanja.
Od rimskog Burnuma u Ivoševcima se danas mogu vidjeti tek ostatci jedinog očuvanog vojnog amfiteatra na području Hrvatske, arkade logorske zapovjedne zgrade, te nekoliko zidova vojnog vježbališta.
Dvije odvojene lokacije arheološkog lokaliteta Burnum
Uputite li se cestom iz Knina prema Zadru, na njenom 19. kilometru ćete s lijeve strane ugledati dva luka, koji u narodu ovdje zovu Šupljaja ili Šuplja crkva. Lukovi su u davnini vjerojatno bili dio portika principia, odnosno glavnoga ulaza u principij. Principij je bila zgrada zapovjedništva, upravno i religiozno središte rimskog vojnog logora, a smještao se na sjecištu najvažnijih logorskih prometnica: via principalis i via praetoria.
///Kult i religija u rimskom naselju Burnum
U pozadini lukova puca pogled na kanjon rijeke Krke u kome se na tom mjestu popriječio masivan prirodni prag od sedre, koji na rijeci uzvodno tvori jezero, a nizvodno slap Manojlovac – najviši slap rijeke Krke.
Vjerojatno je da je logor poprimio svoj konačni oblik za vrijeme vladavine cara Klaudija. U sačuvanim povijesnim izvorima, ime Burnuma prvi puta spominje Plinije Stariji. On opisuje borbe Rimljana s autohtonim stanovništvom, gdje kaže: “…u ovom su kraju Burnum, Andetrij i Tribulij, gradine po bojevima slavne”.
Burnum je u 1. stoljeću poprilično složena konglomeracija, a status municipija – grada – vjerojatno dobiva od cara Hadrijana.
Posljednji spomen Burnuma nalazimo kod Prokopija, dok opisuje sukobe bizantske i gotske vojske u Dalmaciji početkom bizantsko-gotskog rata. Prokopije ga na tom mjestu naziva polisom, odnosno gradom.
///Lukovi Krke – principij u vojnom logoru Burnum
Nakon toga, Burnum se više ne spominje. Za autohtono stanovništvo provincije Dalmacije uslijedila su teška vremena. Naime, Barbari koji su odavno provalili granice Rimskog Carstva našli su se u neposrednom susjedstvu. Kako Burnum više nije bio siguran, strah i nelagoda postajali su sve veće, a stanovništvo je grad postepeno napuštalo. Život u Burnumu konačno je zamro, a osvit ranog srednjeg vijeka grad nije dočekao.
///Rimske igre koje su se igrale u Burnumu u NP Krka igraju se i danas
Amfiteatar Burnum
Druga lokacija ovoga nalazišta obuhvaća amfiteatar koji se smjestio s desne strane ceste, oko 1 kilometar prema jugozapadu. Ostaci ovoga amfiteatra koji leže oko 500 metara zapadno od pretpostavljenog zapadnog logorskog bedema ne govore nam sa sigurnošću o tome tko ga je izgradio.
///Amfiteatar u Burnumu zasigurno je bio mjesto održavanja spektakularnih borbi gladijatora
Poznato je da je rimska vojska gradila amfiteatre u blizini vojnih logora. Iz njih je mogla štititi vanjske dijelove logorskih bedema, ali koristila ih je i za svakodnevne treninge. Moguće je da je amfiteatar nakon odlaska legija za svoju zabavu koristilo stanovništvo kasnijeg civilnog municipija. No nije isključena niti mogućnost da je amfiteatar djelo civilnih graditelja.
///Amfiteatar u Burnumu i značaj amfiteatara u Rimskom Carstvu
U današnje vrijeme, na prostoru amfiteatra se tijekom kolovoza održava manifestacija Burnumske ide. Rimskim svečanostima punoga mjeseca se na području Nacionalnog parka Krka oživljavaju život i običaji rimskog vojnog logora Burnum, te slavi antičko kulturno nasljeđe. Pod vedrim kolovoškim nebom rekonstruira se povijest toga kraja prikazivanjem života i običaja civilnog pučanstva u rimsko doba.
Tu su i nezaobilazni elementi legionarskih vještina, te različite umjetničke forme koje svoje korijene i tematiku vuku iz toga vremena. Uz svjetlost baklji, pod vedrim ljetnim nebom posjetitelji na nekoliko sati osjete duh i ljepotu rimske kulture, na čijim temeljima počiva cijela zapadna civilizacija.
Eko kampus Krka
Arheološki nalazi s ovih lokaliteta – oružje, oruđe i predmeti za svakodnevnu upotrebu – izložene su u arheološkoj zbirci Burnum u Eko kampusu Krka u Puljanima. Među brojnim zanimljivim predmetima i reliktima s ovoga vrijednog arheološkog nalazišta, posebno pažnju privlače staklena perla s prikazom Gorgone iz 1. stoljeća, valjkasti pečat od slonovače koji je služio za ovjeru dokumenata rimske XI. legije, te denar Marka Antonija iz 32./31. godine prije Krista.
Foto: NP Krka, Turistička zajednica Šibensko-kninske županije
