– To je bila zemlja Kiklopa o kojima Odisej nije ništa znao. On se samo svojom lađom privezao na kopno. Blizu obale ugleda visoku špilju zasjenjenu lovorovim grmom i pred njom ogradu od visoka kamena. Tu je stanovao Kiklop, potpuno sam… – kaže ulomak iz legende. Legenda priča o tome kako se Odisej borio s Kiklopom Polifemom, a mjesto radnje bila je Grapčeva špilja na Hvaru.
Grapčeva se špilja nalazi podno mjesta Humac, na južnoj padini gorskog lanca koji dominira otokom Hvarom, a leži na nadmorskoj visini od 225 metara. S te se lokacije pruža veličanstven pogled na Šćedro, Korčulu, Vis i Sušac, a najbliži prilaz špilji je s južne strane iz male lučice Virak. Za vedrih i bistrih zimskih dana na obzorju se može vidjeti i najviši vrh Italije Gran Sasso.
Ulaz u Grapčevu špilju gotovo posve zatvaraju masivne gromade vapnenca koje su nekad tvorile svod znatno većeg speleološkog objekta. Unutrašnjost se sastoji od dvorane široke 25 metara, dugačke 22 i visoke 5 metara. Sa sigastim stupovima i zavjesama podijeljena je na nekoliko manjih prostora različite veličine. Špilja je bogata stalaktitima i stalagmitima, a njezine niše čine prekrasan i nezaboravan prizor. Od 1964. godine špilja je zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.
Istraživanje Grapčeve špilje
Ova je špilja jedno od najstarijih nalazišta hvarske kulture i civilizacije na Jadranu. Sadrži ostatke koji potječu iz vremena između četiri i pet tisuća godina prije Krista. Prva istraživanja Grapčeve špilje proveo je prirodoslovac Grgur Bučić krajem 19. stoljeća. Manja istraživanja vršili su još i Ivan Krstitelj Novak, Gasperini i Girometta. Međutim, prva sustavna arheološka istraživanja proveo je tek Grga Novak. On je s prekidima špilju istraživao od 1936. do 1952 godine. Materijal koji je prikupio tim istraživanjima omogućio je da se po prvi puta odredi nova kulturna pojava u prapovijesti na istočnoj obali Jadranskog mora – hvarsko-lisičićka kultura kasnog neolitika.
Akademik Novak je pronašao jedinstvene primjerke obojene keramike. Pronašao je posude glatkih stijenki fino poliranih s raznovrsnim ukrasima bijelih i crvenih linija, spirala, izduženih ravnih i povijenih bijelih linija, točkastih ukrasa između linija, te crveno obojenih grla posuda. Kako takve ukrase u to vrijeme nije bilo moguće utvrditi na drugim mjestima, Novak je stvorio pojam hvarska kultura kako bi ih točnije obilježio. Dio keramike je okružen crtežima brodica, iz čega se zaključuje da je otok Hvar već tada održavao trgovačke veze s udaljenim krajevima. Slika lađe, nađena u ovoj špilji, potječe iz 3000. godine prije Krista. Urezana je na vazi i predstavlja najstariju sliku lađe u Europi.
///Vratimo se u špilje, pogledajte koje smo izdvojili
Foto: TZ Jelsa, Autor: Vedran Rafael Janjić
