Pisanice, pisanci, šarena jaja, uskrsna jaja… ukrašena, tvrdokuhana ili ispuhana jaja, najčešće kokošja, pripremaju se za Uskrs u svim krajevima Lijepe naše. Vrijeme prije Uskrsa idealna je prilika za saznati ponešto o njima ili ih sami izraditi. Uskrsni običaji bogati su diljem Hrvatske, a ukrašavanje jaja svakako je jedan od najstarijih i najupečatljivijih.
Običaj ukrašavanja i poklanjanja jaja poznat je diljem Europe, posebice među Germanima, Skandinavcima i Slavenima, a starost mu je potvrđena i arheološkim grobnim nalazima. Pretpostavlja se da se temelji na vrlo raširenu vjerovanju kako je svijet nastao iz jajeta, koje, uz to, mnogi narodi smatraju simbolom periodične obnove prirode i ponovnoga rođenja. I u kršćanstvu je jaje simbol novoga i vječnoga života što ga je Isus uskrsnućem omogućio ljudima.
U Hrvatskoj se tradicijskoj kulturi običaj šaranja ili bojanja jaja zadržao do danas. Nekada su se upotrebljavale isključivo domaće biljne boje, a ukrašavalo ih se s pomoću voska koji se na jaje nanosio prije bojenja ili struganjem već obojenoga jajeta oštrim predmetom. Jaja su se također opletala svilom, raznobojnom vunom ili koncem. Ukrasni su ornamenti većinom bili geometrijski, često biljni, a rjeđe životinjski likovi.
Osim što su se šarena jaja poklanjala rođacima, susjedima ili osobama do kojih je nekomu stalo, njima se i igralo, a najpoznatija igra je međusobno udaranje pisanica – tucanje.
Uskrsni običaji su bogati, od umivanja u cvijeću za Cvijetnicu do bojanja i ukrašavanja pisanica. U Hrvatskoj je najraširenjije ukrašavanje uskrsnih pisanica pčelinjim voskom, a prirodne boje i danas su ponovno najkorištenije i najpoželjnije. Ljuske crvenog luka za crveno smeđu boju, cikla za crvenu ili špinat i kopriva za zelenu boju pisanica. U Međimurju pak pisanice su bile najčešće crne, a boja se dobivala od bobica bazge ili čađe.
U Podravini i Međimurju najčešće se iscrtavalo struganjem, a danas je rašireno i ukrašavanje trakicama ili salvetama. U Slavoniji najčešće se jaja ukrašavaju lišćem koje se stavlja na pisanice pa potom u čarapu i zatim se jaja bojaju u ljuskama crvenog luka. Za završni sjaj, nakon bojanja koristila se slanina.
Svakako je najbogatiji blagdanski doručak za Uskrs. Na njemu će se naći mladi luk, hren i jaja kojima će se djeca “tucati” nakon obilaska svog uskršnjeg gnijezda. Na blagdanskom stolu će biti i sirnica ili pinca ili slavonska pogača ovisno u kojem dijelu Hrvatske se nalazite. Neizostavni su i kuhana šunka, kulen ili pršut te sir i vrhnje, a u Zagrebu i francuska salata.
