Vrijeme Adventa ili Došašća koje se u katoličkom svijetu slavi i kao priprava za Božić, rođendan Isusa Krista, obilježava se i raznim manifestacijama koje često prerastaju u atraktivna turistička događanja.
Zapadno kršćanska civilizacija ga obilježava i kroz Adventske sajmove koji iz Europe stižu i na naše prostore pa je često i stvar prestiža pa i ocjenjivanja njihovih marketinških učinaka za gradove i lokalne zajednice, a takvi su vjetrovi zapuhali i na Neretvi.
Uz nezaobilazne kontinentalne metropole Beč, Prag i Pariz, i Zagreb i Osijek se pozicioniraju kao atraktivne adventske destinacije, ni mediteranske i jadranske destinacije ne zaostaju pa i dolina Neretve, koja još od antike slijedi tragove raznih prosinačkih običaja. Tako je ove, prve post pandemijske godine već započeo adventski program u Mostaru i Metkoviću, a pripremaju se Čapljina i druga manja mjesta kako bi raznim kulturno-zabavnim programima privukli posjetitelje, kako domicilno pučanstvo tako i turiste koji planiraju dolazak za Božić i Novu godinu.
U raznolikosti ideja i kreacija ističe se Utrka magaraca, koja se planira za treći vikend Adventa, od 16. do 18. prosinca na lokaciji drevne Ville Rustica u Mogorjelu i na Trgu Kralja Tomislava kao sastavni dio Adventa u Čapljini.
Posveta magarcu
Kao uvod “posveti magarcu” nastupit će i domicilni pjesnici i gosti iz Splita koji će čitati svoje, ali i stihove kolega s posebnim osvrtom na uratke fra Vlade Lončara i pokojnog Nikole Mate Roščića i njegovu knjigu, posvetu magarcu Apologia Asinaria. Uz dobro poznate scene iz ranog Kristova djetinjstva i “bijeg na magarcu” koja je obilježila Svetu obitelj, manje su poznate činjenice o ulozi ove “biblijske životinje” koja se i izravno spominje preko 120 puta.
Kako u Palestini tako i u našim krajevima, magarac ili tovar u Dalmaciji zapravo je zaštitni simbol dinarskog čovjeka kojeg krase i plemenitost i mudrost ali i tvrdoglavost, a mnogi će ga povezati i sa “glupim potezima” koje u životu činimo svi mi. Uz nesumnjivu korist, posebno u nepristupačnim prostorima, gdje mogu obitavati i čovjeku pomagati kao tovari za prijenos robe, ali i jahanje, poduzetni i kreativni turistički djelatnici ga koriste i kao turističku atrakciju.
Tako ćemo uz “jadranske utrke” koje su na obali prisutne u ljetnim mjesecima, imati i Utrke magaraca na znamenitim lokacijama uz riječne tokove, koji će okupiti ljubitelje i uzgajivače magaraca koji gravitiraju Neretvi. I prigodno ocjenjivačko povjerenstvo koje će proglasiti ne samo najbrže, nego i najšarmantnije, najtvrdoglavije, najsimpatičnije kako muške tako i ženske pripadnice ovog plemenitog roda. Za nadati se da će i ova kulturno, zabavna pa i sportska manifestacija prerasti u jednu zanimljivu turističku priču koja će privuci i veliki broj znatiželjnika ali i štovatelja našeg dobrog tovara. A umjetnicima i pjesnicima kao vječna inspiracija koja najbolje ocrtava gene i život dinarskog čovjeka.
BOŽIĆNA NOĆ
Zašto je Zemlja večeras tiha i meka?
Zašto se večeras ne čuje zveket zvijezda
Izdaleka?
I zašto noć ova pjevuši pjesmu tišine?
Zašto su oči velikog vola stale i bulje?
A magarac dobri ni uhom da makne?
Svemiru je dah potpuno stao.
Čudo se veliko noćas zbilo:
Bog, ko malo dijete,
U prljavoj štali se rodio.
Zato je vol prigeo
Svoj tvrdi vrat,
A magarac koljeno svoje;
Pa poklon svoj tako Bogu dao.
Svemir je ušutio i dah mu je stao.
I zvijezde su prestale sa zveketom svojim.
Čudesnu tišinu prostiru svi,
Da bi veliki Bog,
Što se tek rodio
– U čovjeku malom –
Sad mirno zaspao.
22. prosinca 1989.
Izvor fotografija: Marinko Brkić
