Ljubitelji morskih dubina i podmorskih krajolika profesionalnim roniocima preporučaju razgledavanje nalazišta amfora s potonulog rimskog trgovačkog broda iz 1. stoljeća prije Krista, na dubini od oko 30 metara. Uvala Vlaška Mala u Velebitskom kanalu, nalazi se nedaleko od trajektne luke Žigljen.
Zaranja se u plićem dijelu i roni po kamenitom dnu na kojem se još uvijek mogu primijetiti dijelovi razbijenih amfora. Nakon 50 metara ugledat ćete kavez unutar kojega su amfore. Ovo zanimljivo nalazište prekrivaju razni organizmi.
U morskoj čipki tom zanimljivom malom mahovnjaku gotovo da možete prepoznati poveznicu s paškom čipkom. Nakon godina na morskom dnu sadržaj ovih amfora je itekako živ. Šarenim pokrovom ukrašene su to kuće ugoru, hobotnici pa i spužvama.
Arheološki podvodni lokaliteti otoka Paga
Otkriće ostataka potonuloga trgovačkog broda s teretom amfora iz I. stoljeća prije Krista uz istočnu obalu otoka Paga, u Podvelebitskom kanalu, u uvali Vlaškoj Maloj postalo je ronilačka turistička atrakcija. Za najveća otkrića kaže se kako su plod slučajnosti, ali potrebna je i uporna ljubav pronalazača.
Na postojanje ovog nalazišta upozorio je još u proljeće 2004. godine Dražen Peranić iz Stare Novalje, koji je na morskom dnu otkrio skupinu od oko stotinu amfora i dvije olovne prečke antičkih olovno-drvenih sidara.
Istraživanjem je ustanovljeno kako amfore pripadaju tzv. tipu Lamboglia 2, korištenom poglavito za prijevoz vina, kojim je obilježena proizvodnja amfora od polovice II. do kraja I. st. pr. Kr. Na obodu jedne od amfora primijećen je pečat TIMO, kojim je proizvođač periodički označavao serije proizvedenih predmeta.
Uz teret amfora i spomenute ostatke dvaju sidara, na nalazištu su otkriveni i drugi predmeti koji su pripadali opremi potonuloga broda. Tako su na pijesku uz glavnu koncentraciju amfora pronađene četiri keramičke posude, a među amforama je uočen donji dio kamenoga žrvnja za žitarice. Svi pronađeni predmeti činili su sastavni dio brodske kuhinje.
Prilikom zaštitnog arheološkog iskopavanja na rubnim dijelovima nalazišta otkriven je i olovni uteg korišten kao dubinomjer. Novalja je ovo nalazište zaštitila željeznim kavezom dimenzija 10 x 12 m, visine 2-4 m, u koji je istraživačima moguće ući kroz otvor izveden na njegovoj gornjoj površini.
Izvor i foto: Turistička zajednica Grada Novalje
