Vela spila zanimljiva svima od New York Timesa, Sunday Mirrora, National Geographica do kraljice Elizabete

Otok Korčula osim što na svakom koraku očarava bezvremenskom ljepotom može pohvaliti i svojom bogatom kulturno-povijesnom baštinom. Na Korčuli i danas možete osluhnuti duh minulih vremena i doživjeti stoljetne tradicije naših predaka.

Na zapadnom dijelu otoka nalazi se opjevana Vela Luka, sredina bogata duhom, poznata po svojoj materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini, nepreglednim kilometrima suhozida i maslinika, ali i umjetničkim dostignućima, ljudima od kista, pera i glasa. U Veloj Luci, jednom od najmlađih korčulanskih naselja nalazi se i Vela spila jedan od najstarijih i najpoznatijih arheoloških prapovijesnih lokaliteta. Vela spila smještena na obroncima Pinskog rata, nezaobilazno je odredište zaljubljenika prirodne i kulturne baštine, a već sam dolazak do lokaliteta poseban je doživljaj. Do Vele spile vodi Plavi put, šetnica s koje imate priliku uživati u pogledu na Velu Luku, razgranati zaljev, manje otočiće te dalje prema pučini. Ova špilja sama po sebi predstavlja jedinstvenu prirodnu atrakciju. Vapnenačkom stijenom nadsvođena prostorija osvijetljena je s dva otvora na stropu nastalih urušavanjem, kroz koje ulazi danje svjetlo. Osim što je prirodni fenomen, špilja je neprocjenjivo vrijedan višeslojni arheološki lokalitet koji se istražuje posljednjih pedesetak godina tijekom kojih je, mjestimice do dubine od 11 metara otkopana znatna količina raznovrsnog arheološkog materijala.

Povijesni pregled istraživanja lokaliteta

Članak se nastavlja ispod oglasa

Vela Spila prvi se put neizravno spominje u Statutu grada i otoka Korčule iz 1214. godine. Prvi ju opisuje Nikola Ostojić 1853. upozoravajući na njezine prirodne ljepote. Od 1951. obavljaju se prva ozbiljna istraživanja, a količina i značaj nalaza potaknuli su Zavod za arheologiju JAZU-a da započne sa sustavnim istraživanjima. Od 1974. radovi se obavljaju skoro svake godine, u početku iskapanja rukovodi Grga Novak, radove nastavlja Božidar Čečuk, kao stalni član ekipe od samog početka je Franko Oreb, a od 1986. g. pridružuje im se dr. sc. Dinko Radić koji se trenutno nalazi na čelu Arheološke zbirke Vela spila i koji vodi istraživanja lokaliteta.

Projekt Mend The Gap

Veliki zamah u istraživanju Vele spile događa se od 2016. godine kada je krenuo projekt Mend The Gap (Smart Integration of Genetics with Sciences of the Past in Croatia: Minding and Mending the Gap), europski projekt u koji je bio uključen i Centar za kulturu Vela Luka, a u njemu su sudjelovali brojni domaći i strani stručnjaci. U sklopu projekta koji je trajao tri godine svjetskim znanstvenicima omogućeno je sveobuhvatno istraživanje arheoloških nalazišta. Projekt je povezao i premostio velike razlike između takozvane stare i nove Europe, a za cilj je imao transfer znanja i tehnologija. Na projektu su sudjelovali znanstvenici iz cijelog svijeta, iz područja arheologije, botanike, geologije, antropologije i paleontologije.

Rezultati istraživanja Vele spile

Dosad je istraženo oko 200 četvornih metara, a rezultati potvrđuju da se radi o jednom od najbogatijih i najznačajnijih sredozemnih špiljskih lokaliteta, nastanjenom od kraja paleolitika do sredine brončanog doba. Pronađena arheološka građa iz Vele spile pruža dokaze o životu nekoliko prapovijesnih ljudskih zajednica kojima je špilja bila dom, a koristili su je i za pokapanje svojih mrtvih. Tisuće pronađenih ulomaka keramike, cijelih posuda i drugih predmeta predstavljaju nalaze od prvorazredne važnosti. Na njima su ispisane stranice kulturne, društvene, duhovne i gospodarske povijesti Vele spile te bližih i daljih krajeva Jadrana i Mediterana.

Arheolozi su između ostalog u unutrašnjosti Vele Spile otkrili vrijedne primjerke keramike stare 17.500 godina koja svjedoči o zajednici prapovijesnih umjetnika i obrtnika koju su tijekom posljednjeg ledenog doba “izumili” keramiku tisućama godina prije nego što je ona postala normalna stvar. Nalaz se sastoji od 36 fragmenata, većinom krhotina modeliranih životinja. Posebno vrijedan nalaz otkriven je tijekom iskapanja 1986. godine kada su nađeni kosturi dviju žena, nalaz je izazvao veliko zanimanje kod Velolučana, koji su ih od milja nazvali “baba i dida”. U Veloj Spili pronađen je i Stanko, najstariji kostur stanovnika Mediterana, živio je u mezolitiku prije više od 9.000 godina, bio je lovac, ribolovac i sakupljač plodova.

Od New York Timesa, Sunday Mirrora, National Geographica do kraljice Elizabete

Stručnjaci sa Sveučilišta u Cambridgeu objavili su svoja otkrića iz Vele spile u New York Timesu i Sunday Mirroru, što je Velu Spilu u znanstvenim krugovima samo potvrdilo kao sinonim za otok Korčulu i Velu Luku. Veliko zanimanje za Velu spilu pokazao je i National Geographic snimivši nedavno prilog o lokalitetu, a zapela je za oko i samoj engleskoj kraljici Elizabeti koja je kao velika ljubiteljica povijesti godinama financijski podupirala rad istraživača sa Sveučilišta u Cambridgeu, koji su bili uključeni u istraživanja na području Vele Luke.

Planovi oko buduće prezentacije lokaliteta

Osim što se Velu spilu neprestano znanstveno istražuje, trenutno se provode radovi na dovođenju električne energije do lokaliteta čime će se napraviti značajan iskorak u budućoj turističkoj prezentaciji, ali i zaštiti općenito. Postojeći radovi se odvijaju zahvaljujući zajedničkim nastojanjima Općine Vela Luka i Centra za kulturu Vela Luka s ciljem obogaćivanja postojećeg sadržaja turističke ponude Vele Luke, ali i modernoj prezentaciji Vele spile kakvoj ovaj vrijedan lokalitet zaslužuje.

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

NAJČITANIJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.

Autor

Kategorije