VINO, SMILJE I LAVANDA

Autor

Kategorije

- Oglas -
- Oglas -

Na istočnoj ste obali Istre, izlazite iz Labina, uživali ste u suvremenim skulpturama u Parku skulptura Dubrova. Krećete u smjeru Rijeke, ali… Željni ste dobrog vina i ostalih darova prirode. Skrenite lijevo za Svetu Nedelju ili kako je mi, lokalci zovemo, Nedešćinu. Do 2. svjetskog rata nazivala se Santa Domenica, odatle službena, kroatizirana verzija Sveta Nedelja. Tu žive vrijedni i poduzetni ljudi, generacijama navikli na težak rad na zemlji. Zemlja će ponekad dati, ponekad neće, prevrtljiva je. Žena je. Ali raditi treba uvijek. Zemlja ne oprašta nerad.

Vino je neizostavni dio života ljudi u Istri. Svi koji su imali kampanju radili su i svoje vino. Maslinovog ulja nije nekad bilo toliko kao danas. No vina i rakije je uvijek bilo. Iz jednostavnog razloga jer su ljudi voljeli piti, opustiti se i razveseliti se. Dioniz, grčki bog vina sretan je u Istri. Vino nije bilo kvalitetno, ali je bilo kvantitetno. Moje prve uspomene su na moje cijete ( stričeve ) kako igraju karte: briškulu, trešete i škopu i piju vino iz bukalete.

Na samom ulazu u Nedešćinu, s desne strane natpis je Vina Fuhtar. Njihova priča započinje prije 4 generacije, a buteljiranje su započeli prije 4 godine.

Vina Fuhtar

Danas proizvode 10 -12 000 boca godišnje, malvazija, teran, merlot, muškat žuti poluslatki i rose.
Obiteljska je to tradicija, koja zahtijeva posvećenost, predanost, fokus, konstantnu edukaciju i volju za usavršavanjem. Sin Piero Licul je gazda, a otac Valter je ovdje pomoćna snaga, vole se šaliti. A znamo da u svakoj šali ima i malo istine.
Highlight vinarije su ”morska” vina koja su odležala godinu dana u moru. Vina se polažu na 23 m dubine u vrulju, izvor slatke vode, na temperaturu od 7-8 stupnjeva.

Lani su uživali u morskom teranu, a ove jeseni uživat ćemo u morskoj malvaziji.

Vrlo blizu vinarije Fuhtar nalazi se vinarija Romeo. Susret s Romeom Liculom Fuhtarom , vitalnim, radišnim i živopisnim vlasnikom, ne ostavlja vas ravnodušnim. Uz njega je bila i vjerna supruga Ana, a obiteljsku tradiciju nastavljaju kćerka Mirjana i zet Roberto Paliska, bivši nogometaš NK Rijeka, te unuke Antonela i Roberta. Druga kćerka je Dragica, i djeca Marita i Marino, student enologije u Italiji. Vinarija Romeo proizvodi malvaziju i teran, te chardonnay, muškat, merlot i cabernet sauvignon. Obiteljska tradicija seže u 1850. a na zidovima kušaone možete vidjeti brojne nagrade. Rad, posvećenost i ljubav uvijek pobijeđuje.

Vozite se kroz centar Nedešćine u smjeru Kršana, i s lijeve strane, tabla je vinarije Matiška.
Mlad i energičan vlasnik Bojan Kiršić, ponosno priča svoju priču. Njegov pradjed Mate, zvan Matiška, bio je jedan od mornara na Carpathiji. Rano ujutro 15.04. 1912. sudjelovao je u spašavanju putnika i posade s Titanica.

Nakon tog događaja, o kojem je vrlo nerado i nevoljko pričao, vratio se kući, posvetio poljoprivredi i stočarstvu,” kampanja, vino i blogo” ( na labinjonski ), te postao ponosan otac 12-ero sinova. Jedan od njih je Romano, Bojanov djed. Naslijedio je obiteljsku tradiciju i ljubav prema uzgoju vinove loze i proizvodnji vina, a tu je ljubav prenio i na sina Redenta, Bojanovog oca. Bojan je kao mali, dolazeći iz škole, bacao školsku torbu u kut i jurio prema vinogradu gdje je radio njegov otac. Danas Bojanov sin Alan obožava ići s tatom u vinograd, a tu je i princeza Vita.

Bojan je danas posebno ponosan na medalju koju je njegov pradjed dobio za spašavanje preživjelih s Titanica.

Do 2016., vinarija Matiška proizvodi rinfuzo vina, a od tada započinje s buteljiranjem. Proizvodi malvaziju, refošk, rose, a drugu godinu u već zasađenim vinogradima raste loza terana, merlota i muškata . Iza kuće su ovce, a djeci je najdraža crna ovca Anđa, šefica svih ovaca.

Osim vina u Nedešćini ljudi se bave proizvodnjom meda, sira, te smilja i lavande. Potražite OPG Igor Miletić i OPG Ornelo Negri koji će vam ispričati sve o smilju i lavandi, te pokazati vrhunske proizvode poput suhog zlatnog ulja na bazi smilja, koje će vas pomladiti ( zato se na engleskom smilje zove immortelle – besmrtna biljka ).

Kao što će vam vino razgaliti dušu, smilje, besmrtna biljka pružit će vam ljepotu. Kao što je pružala božanstveno lijepoj Nausikaji, u čiju se ljepotu Odisej zaljubio. Stari su Grci znali prepoznati vrijednosti ljekovitog i aromatičnog bilja, upotrebljavali su ga za liječenje i za ljepotu. Stari su Grci obožavali boga vina Dioniza, koji je vjerojatno bio jedan od najzabavnijih bogova. Mi nismo Grci, nismo ni stari ali volimo vino, smilje, lavandu i Nedešćinu.

- Oglas -

Autor

Kategorije