Na nedavno održanom 17. Izdanju Decanter World Wine Awards 2020. čak 226 hrvatskih vina dobilo jednu od oznaka Decantera. Od toga naša vina imaju tri platinaste medalje, 11 zlatnih, 68 srebrnih te 88 brončanih medalje te 56 preporuka Decantera.
Imamo dakle još jedan odličan turistički proizvod, no nažalost nemamo dovoljno dobro zaokruženu priču jer Hrvatska još nije prepoznata kao vinska destinacija s vrhunskim autentičnim sortama i vinima. S druge strane upravo je turizam jedan od jačih motora prodaje domaćih vina.
Foto: Borna Subota
Turisti očekuju i žele kušati autentičnu i lokalnu hranu i vina
To je i smisao turizma, upoznati nov način i kulturu življenja. Nedavno sam razgovarao s jednim managerom, koji u sklopu svojeg hotela ima i wine room s ponudom hrvatskih vina. Tom prilikom rekao mi je kako se uvozna vina na vinskoj karti slabo ili nikako ne prodaju, jer strani turisti žele probati njima nešto novo, lokalno, autentično odnosno naša domaća vina zato je i napravio wine room. Logično, zar ne? Još jedan dokaz važnosti turizma za promociju i brendiranje hrvatske kao vinske regije.
Također, u razgovoru s upravom hotela, ali i gostima na temu brendiranja Hrvatske kao vinske regije, još jednom smo došli do zaključka kako gosti nisu dovoljno upoznati s našom vinskom pričom. Dapače, prema njihovim riječima strani gosti ugodno su iznenađeni kvalitetom i našim autentičnim vinima. Zaključak koji su donijeli gosti je kako se moramo bolje promovirati kao vinska destinacija. Zanimljiv podatak iz ovog wine rooma. Zaključak glavne i odgovorne osobe je bio “kako su dalmatinska vina 30 posto precijenjena, a slavonska vina 30 posto podcijenjena”. Jasno govorimo o cijenama hrvatskih vina na našem tržištu.
Ne mogu se složiti više! Dakle, logičan zaključak bi bio kako nam je potrebno jače brendiranje i pozicioniranje svih vinskih regija, a naglasak ću opet staviti na slavonske vinare, kako u Hrvatskoj, pa tako i na globalnoj vinskoj karti.
Korak naprijed prema brendiranju Hrvatske kao vinske destinacije napravljen je krajem 2018. godine, kada je usvojen novi Zakonom o vinima, kojim su uspostavljene četiri vinogradarske regije: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje; Hrvatska Istra i Kvarner; Dalmacija te Središnja bregovita Hrvatska.
Veliki je to iskorak jer marketinško označavanje vina kroz četiri nove vinogradarske regije potiče na sinergiju sve vinare te olakšava brendiranje i komunikaciju prema tržištu. Manje je više, jer ovako svi u jednoj vinskoj regiji komuniciraju s jednim glavnim narativom – narativom brendirane regije.
No, tema ove priče je fokusirana na činjenicu kako Slavonija, koja je svakako jedna od najboljih hrvatskih vinska regija, nije dovoljno prepoznata u Hrvatskoj po vrhunskim vinima. Naime, spomenuti hotel u svojoj ponudi ima i više vrhunskih slavonskih vina, koja ponosno stoje na policama wine rooma, i koja su meni jasno posebno privukla pažnju i potaknula me na razgovor o Slavoniji kao vrhunskoj vinskoj regiji.
Naime, upravo u više navrata, pa tako i u spomenutom razgovoru, zaključak je kako su slavonska vina u prodaji 30% jeftinija od drugih vina, a ustvari su isto toliko kvalitetna ili barem na istoj razini kao i druga naša vrhunska vina iz drugih regija, odnosno kako je rekao u ovom slučaju direktor hotela, podcijenjena su.
I kako život piše čudne životne priče, upravo u rujnu ove godine održana je radionica Vinske priče Srijema u Zagrebu, kojoj je cilj upravo brendiranje Srijema kao vrhunske vinske destinacije. Ova priča privukla je dobila moju pozornost i dala mi motiv za ovaj pisanje ovog članka.
Foto: Borna Subota
Vinske priče Srijema – drugačija i interaktivna prezentacija s ciljem brendiranja Srijema kao vrhunske vinske destinacije
Vinske priče Srijema projekt je Turističke zajednice naše najistočnije, Vukovarsko srijemske županije, a ima za cilj upravo brendiranje Srijema kao vrhunske vinske mikro regije.
Kada pričamo o Srijemu, moram istaknuti kako se radi o Podunavlju i obroncima srijemskog vinogorja, koji spuštajući se prema Dunavu kreiraju najljepše krajobrazne slike koje u kombinaciji s bogatom eno-gastro ponudom pozivaju na odmor i opuštanje. Ovo vinogorje smješteno je u najistočnijem dijelu Vukovarsko- srijemske županije i Hrvatske, na južnim i jugozapadnim obroncima Fruške gore sa središtem u Iloku, pa ga se nerijetko naziva i iločko vinogorje.
Zahvaljujući velikom broju sunčanih sati na brežuljcima visine od 200 do 250 metara i ocjeditim tlima na prapornoj podlozi, koja ne zadržavaju vlagu, vinova loza rađa grožđem visoke kvalitete. Upravo to je osnovni uvjet za proizvodnju vrhunskih vina koja iz Iloka odlaze u Hrvatsku, Europu i svijet. Zahvaljujući ovim klimatskim uvjetima traminac ovdje pruža svoj maksimum te je po kvaliteti vodeći u Hrvatskoj, ali i izvan nje.
Uz traminac i graševinu kao dvije najvažnije bijele sorte u vinogorju Srijema uzgajaju se i chardonnay, rajski rizling, pinot bijeli, pinot sivi, silvanac zeleni… A od crnih sorti merlot, cabernet, sauvignon i frankovka.
Foto: Borna Subota
Vratimo se na Vinske priče Srijema.
Naime, radi se o jednoj drugačijoj i interaktivnoj prezentaciji, koja kroz dva narativa, stručni i destinacijski, predstavlja Srijem kao vrhunsku eno-gastro destinaciju.
S jedne strane, poznata hrvatska sommelierka Jelena Šimić Valentić priča priču vinima iz Srijema, dok je s druge strane Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ Vukovarsko – srijemske županije, uz svako vino veže turističku priču destinacije.
Cilj radionica je upoznati HoReCa kanal s ponudom vina iz Srijema, što treba rezultirati stavljanjem vrhunskih srijemskih vina u njihove vinske karte. Također radionice su ispričale priču o vinu iz Srijema sommelierima i stručnim medijima te prezentirale cijelu ovu regiju kao kulturno eno-vinsku destinaciju prema putničkim agencijama kako bi se potaknuo dolazak turista u Vukovarsko-srijemsku županiju.
Odličan “triple helix” kroz prodaju i pozicioniranje vina u ugostiteljskim objektima, promociju samih vina i destinacije te poticanje turističkih dolazaka – i to sve u jednoj radionici. Svakako odličan spoj, jer jedno bez drugog ne može tj. upravo to čini turizam, stvara motiv dolaska kao i zaokruženu turističku priču neke destinacije.
-Koncept radionice, osim posebne stručne ciljane publike, je taj da se kroz ponudu vina iz Srijema, koju vodi poznata hrvatska sommelierka Jelene Šimić Valentić, nadovežemo pričom kojom praktično vodimo sudionike kroz ponudu naše destinacije. Dakle o svakoj vinariji i vinaru ispričamo priču i uklopimo ju u kontekst destinacije. Predstavimo proizvod, priču oko proizvoda i vinariju, dajemo širi kontekst o destinaciji i komuniciramo sa samim posjetiteljima kako bi dobili povratnu informaciju. Zato smo se i odlučili za ove radionice u malim stručnim i ciljanim grupama– ističe Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ Vukovarsko-srijemske županije.
Zanimljivo je što su na sve tri radionice predstavljena srijemska vina, ali bez graševine, a kako navodi Bušić Srpak svi znaju da je graševina jedna od glavnih sorti u Slavoniju, ali su željeli predstaviti i druga vrhunska vina i sorte koje nudi Srijem, a koja su do sada bila u drugom planu.
-Upravo smo kroz odabir vina pokazali raznolikost, snagu i mogućnost vinske kreacije koju Ilok nudi. No i dalje ipak pričamo o destinaciji. Jer kada pričate o vinu koji dolazi s najistočnijeg vinogradarskog položaja u Hrvatskoj, Radoš iz Iloka, morate nešto reći i o toj vinariji. Kada pričamo o vinima iz najnagrađivanijeg vinskog podruma Hrvatske kojima ima 8 traminaca samo u svojoj proizvodnji i o podrumu koji je sazidan u 15.stoljeću te dvorcu iznad njega, onda vam moramo dati narativ destinacije – sve je to dio jedne izvrsne turističke vinske priče. To je bogatstvo i razlog što smo uzeli vino kao pozivnicu. Jer to vino nije samo proizvod, to je vino destinacija u čaši– istaknula je Bušić Srpak.
Prve tri radionice “Vinske priče Srijema” održane su u Splitu i Zagrebu
Prva radionica “Vinske priče Srijema” održana je u Splitu prošle godine u svibnju u poznatom hotelu Vestibul Palace gdje je predstavljeno pet poznatih vinarija s područja Vukovarsko-srijemske županije, a Bušić Srpak uz svako vino vezala je i zanimljivu turističku priču. Uz Silvanac primjerice ispričana je priča o ležernosti i lakoći putovanja po Srijemu i Slavoniji uz posjet podrumima na Iločkoj vinskoj cesti.
Vrhunski polusuhi Chardonnay iz 2017. Vinarije Trs i izniman Chardonnay iz 2016. Iločkih podruma opisuje kao tihe vladare i povezuje ih s iločkim plemićima, koji su ovom gradiću ostavili bogatu kulturnu baštinu – dvorac, srednjovjekovne zidine, stare podrume iz 15. i 18. stoljeća…
Buhačev Merlot iz 2016., jedino crno vino na ovoj radionici, povezala je s prekrasnom prirodom, srijemskim i slavonskim rijekama i šumama. Pitak i mekan, bio je ugodno iznenađenje Dalmatincima naviklim na moćne i trpke plavce.
Priča je zaokružena kraljevskom sortom koja upravo u ovom vinogorju daje najbolje rezultate. Riječ je naravno o Tramincu, a poznato je kako se onaj Iločkih podruma pio i na krunidbi kraljice Elizabete II. Njegove slatke varijante vole i oni koji ne piju vino. Na splitskoj radionici kušao se Traminac izborne berbe bobica iz 2015. Vinarije Dragun i kao posebno iznenađenje za kraj, Traminac izborne berbe prosušenih bobica iz 2011. Iločkih podruma.
Vino je radost – piše na ulazu u Pupitres, vinoteku poznate hrvatske sommelierke Jelene Šimić Valentić koja želi demistificirati priču o vinu kao nečem uzvišenom i ekskluzivnom, rezerviranom samo za znalce. Upravo u Pupitresu je u svibnju održana druga radionica Vinskih priča Srijema.
Degustacija je započela netipičnim pitkim Chardonnayom iz 2017. Vinarije Trs, svakodnevnim vinom koje se može pijuckati kao aperitiv ili sljubiti s laganim jelima poput salata i bijelog mesa. Lagan, ugodan i ekspresivan Silvanac zeleni iz 2018. Mirka Čobankovića, pomalo predikatnih nota, pravo je iznenađenje za ovu sortu, dok se Buhačev Rose iz 2018. – inače najprodavanije vino ovog podruma – ističe bojom lososa, a njegov slatkast okus podsjeća na šumske jagode, maline i bobičasto voće. Skladan i elegantan Cabernet franc iz 2016. Vinarije Trs, prozirno-rubinske boje nudi okus crnog ribizla, malina i kupina.
S nježnim elementima vanilije i suptilnom notom papra, nenadano se istaknuo među vinima, a neobičan, vrlo zanimljiv i poseban Principovac Chardonnay iz 2016. Iločkih podruma, stilom, mirisom i okusom bio je sjajan uvod u predikate od traminca – sorte koja upravo u Srijemu daje najbolje rezultate. Dragunov Traminac izborne berbe bobica iz 2015. podsjeća na ruže, rahatluk i marelice, dok je Traminac izborne berbe prosušenih bobica iz 2011. Iločkih podruma osebujno i moćno vino.
-Posebno me se dojmila linija Principovac i mislim da bi svaki restoran koji imalo drži do svoje vinske karte trebao imati barem jedno vino iz te linije. Takvim vinima se možemo ponositi i ponuditi ih svakom stranom gostu i jedva bih čekala izraz oduševljenja na njihovim licima kad ih kušaju. Riječ je o kompleksnim, moćnim, karakternim, osebujnim vinima, lijepo izbalansiranim, majstorski napravljenim- zaključila je Jelena Šimić Valentić te dodala da je ugodno iznenađena prekrasnim i osvježavajućim Trsovim Chardonnayom i elegantnim, voćnim i cvjetnim Cabernet francom, koji ima ogroman potencijal.
Foto: Borna Subota
Bušić Srpak: Vino je najljepša pozivnica za posjet Srijemu i Slavoniji
Srijemskim vinima pozitivno je iznenađen i poznati chef Marin Rendić koji ističe kako je kod vina vrijednost za novac iznimno važna komponenta, a odnos cijene i kvalitete kod srijemskih vina može polučiti sjajne rezultate na tržištu i privući puno gostiju na krajnji istok Hrvatske. -Primjerice izvrstan Buhačev Rose iznenađujuće povoljne cijene od 35 kuna s druge strane nudi visoku vrijednost i budi snažne impresije– kaže Rendić.
-Naša priča je osebujna, nikog ne ostavlja ravnodušnim, izaziva snažan dojam, svako vino obećava i neće vas razočarati ni kvalitetom ni cijenom. Duga tradicija vinarstva, suvremene tehnologije, znanje naših vinara, širina okusa i doživljaja potvrđuju činjenicu kako imamo puno toga za ponuditi. Vina s obronaka Fruške gore, hrvatskog dijela Srijema, jedno su od najvećih iznenađenja naše destinacije koja se tek treba otkriti, a u Zagrebu smo predstavili mali dio te čarolije– ističe Rujana Bušić Srpak.
Treća radionica iz ciklusa Vinske priče Srijema održana je u rujnu zagrebačkom hotelu Le Premier gdje je predstavljeno osam vrhunskih traminaca Srijemskog vinogorja.
Za početak priče odabrana su dva zanimljiva traminca. Iz najistočnije hrvatske vinarije Papak, stigao je Radosh, suho vino iz 2017. intenzivnog mirisa muškatnih aroma, meda i starih ruža, kremoznog i slatkastog okusa, a iz Vinarije Dragun polusuhi Traminac iz 2019., dominantnih mednih nota, nježno slatkast i pitak.
Nakon dva svježija traminca slijedile su kompleksnije varijante. U polusuhom Tramincu iz 2018. vinarije Trs, osjetili su se mirisi meda, karamela i ruže. Ugodne je svježine, jačeg tijela, lijepo izbalansiran, uravnoteženih šećera i kiseline, ističe Šimić Valentić te dodaje kako je intenzivan polusuhi Traminac Principovac iz 2018. Iločkih podruma, raskošnog mirisa orašastih plodova, datulja, petroleja, bijelog cvijeća, vanilije, maslaca, suhe smokve. Iz istog podruma stigao je Traminac izborne berbe iz 2017. Njegov moćan, slojevit miris sa slatkastim notama nudi posve drugačije iskustvo. Topao je, pitak, s velikim potencijalom starenja…
Nakon Traminca izborne berbe iz 2016. Vinarije Trs, iznimnog okusa s bademom na afteru, oduševila je izborna berba bobica iz 2008. Ivana Čobankovića. Slojevitog je mirisa s medastim i dimnim notama, gustog i predivnog okusa s oksidativnim završetkom koji podsjeća na cherry. Ledena berba iz 2016. Vina Papak, nudi suptilne mirise karamele, mandarina, narančine kore…, ali i slojevite okusa s puno maslaca.
-Od kada je zasađen prvi trs traminaca 1701. na Principovcu, ladanjskom imanju obitelji Odescalchi i najpoznatijem srijemskom vinorodnom području, ova sorta pobuđuje zanimanje vinskog svijeta. Srijemski traminci pili su se na kraljevskim dvorovima, osvajaju svjetske nagrade i zaštitni su znak Iločke vinske ceste s dvadesetak šarmantnih vinarija među kojima su i Stari podrumi iz 15. i 18. stoljeća. Ovo je najbolja pozivnica za posjet Srijemu i Slavoniji posebno za ljubitelje vina– ističe Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ Vukovarsko-srijemske županije.
Foto: Borna Subota
Organizirane tematske kulturno vinske ture i komunikacija prema HoReCa kanalu
Cilj ovih radionica, osim brendiranja Srijema i Vukovarsko-srijemske županije kao vinske destinacije, je kao što sam i naveo na početku upoznavanje HoReCa kanala s vinskom ponudom Srijema kako bi istu stavili u svoje vinske karte, ali i komunikacija s putničkim agencijama da iste postanu organizirane tematske kulturno vinske ture.
Oko potencijala svakako ne treba trošiti previše riječi, jer se radi o vrhunskoj vinskoj regiji, a glavno pitanje je kako ubrzati razvoj brendiranja kako bi se pokrenula turistička ekonomija i cijela priča dobila vjetar u leđa.
Vinarije kao mini destinacije unutar same destinacije se moraju udružiti, naglašava Bušić Srpak te dodaje kako svi skupa sa vinarima moraju izaći izvan okvira Iloka kako bi prezentirali Ilok i cijelu eno gastro priču. -Vinska priča Srijema je u Srijemu, ali ona treba biti predstavljena dalje kako bi sama sebe afirmirala. Vinari ne mogu samo proizvoditi dobro vino i ostati u okvirima Iloka, a da mi u turizmu očekujemo efekte od toga. Vinari će možda prodati sva vina, ali mi u turističkom smislu nećemo postići pravi efekt. Mi njih moramo “iskoristiti” i prezentirati izvan destinacija, kako bi oni doista postali motiv dolaska u destinaciju-.
Tu se svakako slažem, jer potrebno je puno više sinergije, kao i jače uključivanje samih vinara, u zajedničko brendiranje regije. Jer moramo biti svjesni kako se kontinentalne turističke zajednice osim što imaju puno manje financijskih, pa tako i ljudskih resursa, bore za mjesto pod suncem s drugim vinskim regijama koje su već prepoznate i imaju morski turizam kao vječiti zamašnjak.
Za kraj Bušić Srpak ističe kako je ono što je prezentirano na radionicama gotova turistička tura obilaska Iloka i svojevrstan vinski vodič za istraživanje Iloka kroz vinsku cestu, ali i cijele bogate turističke ponude Vukovarsko srijemske županije.
-Dočekati zalazak sunaca u Slavoniji i Srijemu uz čašu vrhunskog vina, osobito na obali Dunava ili na najpoznatijim iločkim vinorodnim položajima Principovcu i Vukovu, posebno je iskustvo. Naše rijeke, dvorci, muzeji, bogatstvo tradicijske baštine, poznata gostoljubivost i gastronomija, uz nezaobilazna vina, najbolja su pozivnica za posjet Srijemu i Slavoniji– zaključila je Rujana Bušić Srpak.
Vinske priče Srijema svakako su osvježenje i odličan pristup, a sa skromnim budžetima s kojima raspolažu kontinentalne destinacije uvijek je pitanje efikasnosti promocije. Zato moramo razmišljati van okvira, biti inovativni i kreativni kako bi privukli pažnju.
Prosječna dnevna potrošnja turista je veća u kontinentalnoj Hrvatskoj
Turisti na kontinentu, znatno više od prosjeka, svoje vrijeme provode u muzejima, galerijama, na raznim izložbama te posjećujući nacionalne parkove/zaštićena područja, pa je logično i veća dnevna potrošnja turista u Kontinentalnoj Hrvatskoj, nego na Jadranu.
Prema podacima istraživanja TOMAS Hrvatska 2019 ” Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj” prosječna dnevna potrošnja turista u Kontinentalnoj Hrvatskoj je veća nego na moru, a iznosi 115 eura po osobi.
S druge strane, Kontinentalnoj Hrvatskoj glavne aktivnosti su odlazak u restorane, razgledavanje gradova, posjeti nacionalnim parkovima, povijesnim građevinama, muzejima i galerijama, pješačenje i ostale sportske, rekreativne, zabavne i kulturne aktivnosti.
Više od pola, točnije 53% turista odlazi na samostalno organizirane izlete (54% u Jadranskoj i 39% u Kontinentalnoj Hrvatskoj), a 19% na izlete organizirane posredstvom turističke agencije. Također, ključan podatak je i kako udio gostiju koji odlaze na izlete u organizaciji turističke agencije u Kontinentalnoj Hrvatskoj iznosi samo 19,7%, što jasno govori o ogromnom prostoru za rast.
Slavonija svakako već sada ima minimalno sedam dana kvalitetnog sadržaja za ponuditi turistima. Upravo aktivacija putničkih agencija i fokus na Slavoniju je ključna. Da, lakše je prodati sunce i more, no pogotovo u današnjem kontekstu izazvanom pandemijom koronavirusa gdje su upravo kontinentalne i ruralne destinacije u fokusu potrošača vrijeme je za preokret. Agencije probudite se, jer turizam na kontinentu traje tijekom cijele godine, a pogotovo u pred i posezoni kada je glavna špica turističke sezone na kontinentu.
Zaključno, kontinent nema budžete kao što imaju morske destinacije, no svakako se ima čime pohvaliti i ima što pokazati. Slavoniji ne treba pomoć, nego strateški razvoj. I zato jedna konstruktivna kritika agencijama: Ne kukajte, nego otvorite oči. Okrenite se novim tržištima i nišama, kao što je fokus na kontinentalni turizam. Uostalom, tako ćete i izbjeći sezonalnost prihoda, jer kao što sam već spomenuo, turizam u Slavoniji se događa tijekom cijele godine. Ne čekajte ljetnu sezonu, nego ponudite tržištu atraktivnu ponudu.
A kada su turisti u Slavoniji, nezaobilazno mjesto je svakako Srijem i njegova vinska priča. U končanici, potrebna je suradnja svih, kako destinacije, vinara, pa tako i agencija, da bi napravili kvalitetnu zaokruženu priču. Pogotovo na kontinentu gdje se radi o drugačijem tipu turizma i motivima dolaska.
