Visovac – Gospin otok usred jezera

Otok Visovac, dug svega 200, a širok 150 metara, naseljen je još u 14. stoljeću. Čuva najmanju knjigu na svijetu i vrijedan primjerak basni slavnoga Ezopa. Onome tko na njega kroči na Gospu od Anđela bit će udijeljen oprost od grijeha. Tko je kuša ne zaboravlja domaću travaricu iz samostanskog vrta. Visoki jablani koji ga okružuju prepoznatljiva su slika najpoznatije razglednice s Krke. Skoro da je nezamislivo da je nekada na tom mjestu stajala tek „bila stina“ – Lapis albus što je postala Visovac.

Visovac se smjestio usred pitomog proširenja rijeke između Skradinskoga buka i Roškoga slapa. Franjevački samostan i crkva na otoku čine jedinstvenu ambijentalnu cjelinu u prekrasnom krajobrazu Visovačkoga jezera. Oba sakralna objekta posvećena su Gospi Visovačkoj, a sam samostan i Majci od Milosti, pa je Visovac stoljećima odredište hodočasnika iz cijeloga svijeta. Otok se u povijesnim izvorima prvi put spominje 1345. pod imenom Lapis albus (Bijela stijena), zbog osnovice od čvrstoga kamena, dok se naziv Visovac u ispravama javlja tek sto godina kasnije. Početne površine od 13 četvornih kilometara, otok je tijekom godina proširivan, pa je danas dug oko dvjesto, a širok sto pedeset metara. Unatoč izloženosti vremenskim nepogodama, Visovac je kultiviran kao samostanski vrt s brojnim dekorativnim vrstama u kojemu danas obitavaju ptice i domaće životinje a prepoznatljiv je po vizuri visokih jablana koji okružuju otok.

Članak se nastavlja ispod oglasa

Zbog njegova specifičnog položaja i meditativnog ambijenta, Visovac su sredinom 14. st. prvo naselili eremiti, pustinjaci reda sv. Augustina, kojima je Bijelu stijenu poklonio kralj Ljudevit iz loze Anžuvinaca. Augustinci su sagradili mali samostan i crkvicu posvećenu sv. Pavlu apostolu, od kojih su danas vidljivi stupovi s lukovima u klaustru i krunište bunara, dok nekadašnja crkvica služi kao sakristija današnje crkve, koju su sagradili franjevci.

Pred prodorom Turaka eremiti su napustili Visovac, pa su ih 1445. zamijenili franjevci iz Bosne, koji su, prema legendi, na otok donijeli i Gospinu sliku, koja nije sačuvana u originalu, ali je zato do današnjeg dana sačuvana pobožnost franjevaca i okolnoga puka prema Gospi Visovačkoj. Osim za Kandijskoga rata (1648. – 1672.), kada su se privremeno sklonili u samostan sv. Lovre u Šibeniku, franjevci do danas nisu napuštali otok a uzdržavali su se obrađivanjem svojih posjeda u njegovoj okolici.

Izvor: Nacionalni park Krka
Fotografije: Pixabay

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.