Vremeplov Brijuna: Od dinosaura do elite

Nacionalni park Brijuni kao i Kamenjak u Istri skriva tragove stopa dinosaura. Otisci stopala dinosaura otkriveni na čak četiri lokacije Velikog Brijuna te na otocima Vangi, Galiji i Vrsaru. Turistima su dostupni oni otisci na Velikom Brijunu, a pronaći ćete ih na rtovima Ploče, Vrbanj, Barban i Pogledalo, a jedan troprsti otisak teropoda čeka vas već u velobrijunskoj luci.

Tragovi dinosaura rijetki su i izuzetno dragocjeni te nam omogućuju bolje shvaćanje života ovih gmazova, njihova načina kretanja i hranjenja. Moguće je otkriti jesu li bili dvonošci ili četveronošci te jesu li se oslanjali na cijelo stopalo ili prste, a staze tragova otkrit će nam je li životinja trčala ili se polagano kretala, kao i je li bila sama ili pak u skupini. No ponajviše su i turistička atrakcija koja vas vodi u daleku Zemljinu prošlost.

BRIJUNI NASTANJENI OD NEOLITIKA – PRVO NASTAMBE PA ONDA VILE

Nakon dinosaura na Brijune su došli i ljudi, tako najstariji tragovi života čovjeka na Brijunima potječu s kraja mlađeg kamenog doba neolitika i početka bakrenog doba. U najstarijem brijunskom naselju pronađeno je mnoštvo lonaca i zdjela namijenjenih svakodnevnoj uporabi. Pronađena je i ukrašena keramička žlica s probušenom drškom koja se nosila na uzici kako bi uvijek bila “pri ruci”, a ujedno je bila i svojevrstan ukras, poput privjeska.

Stanovnici ovog naselja živjeli su u nastambama napola ukopanim u zemlju čiji je nadzemni dio izgrađen od pruća premazanoga glinom. Ognjište se nalazilo u sredini doma i bilo je izvor svjetlosti i topline. Pronađen je velik broj kremenih alatki i odbojaka, što upućuje na postojanje radionice i proizvodnju oruđa u samome naselju.  

U uvali Dobrika smjestio se najslojevitiji brijunski lokalitet s nalazima iz razdoblja Rimske Republike i Carstva, kasne antike, Istočnih Gota, Bizanta, karolinškog razdoblja i Venecije koji svjedoče o njegovoj dugogodišnjoj naseljenosti. Ovdje se nalazi rustična vila sagrađena u 1. st. pr. Kr. gdje se život odvijao sve do kraja 4. stoljeća.

Nastambe na Brijunima danas značajno su različite od onih iz povijesti, jer na Brijunima nakon dinosaura i ljudi u kamenom dobu, živjeli su Rimljani koji su počeli s građenjem vila na ovom području, a tu tradiciju nastavili su i Mlećani. No Brijune je u 19 stoljeću poharala malarija, naime razvoju komaraca, prijenosnika ove zarazne bolesti, pogodovalo je močvarno područje koje je dominiralo Brijunima u ono vrijeme. Tršćanski horograf i liječnik Prospero Petronio u svojim zapisima spominje otok kao “ponekad pust i gotovo napušten”. 

Propašću Mletačke Republike otočje nakratko pada pod Napoleonovu vlast, ali početkom 19. stoljeća Austrijska Carevina preuzima vladavinu nad ovim područjem. Uskoro će vlasnik Brijuna postati Paul Kupelwieser koji će malarično i zapušteno otočje pretvoriti u mondeno lječilište i odmaralište elitnih gostiju, čime započinje novo doba brijunske povijesti kojem svjedočimo i danas.

BRIJUNI U AKCIJI TJEDAN ODMORA VRIJEDAN

Obale Brijuna su uglavnom niske i kamenite, ali pristupačne i u nekim uvalama mjestimično ima šljunka i pijeska. Nacionalni park Brijuni obuhvaća čak 14 otoka. Otočje je toliko fascinantno da su na njemu boravili brojni slavni državnici i pripadnici svjetske umjetničke elite. Brijuni su odavna poznati kao mondeno okupljalište europske i svjetske aristokracije, ali oni su toliko više od toga… Jedan posjet zasigurno neće biti dovoljan da bi vaše oči upile svu njihovu ljepotu, stoga odmah planirajte svoj povratak.

U tome vam može pomoći i činjenica kako se i Nacionalni park Brijuni priključuje akciji „TJEDAN ODMORA VRIJEDAN“ od 16. do 25. listopada 2020., za individualne posjetitelje, izletom na Veliki Brijun uz pratnju vodiča ili samostalnim obilaskom otoka uz aplikaciju Brijuni Pocket Guide. Izlet s vodičem organizira se s polaskom broda iz Fažane u 10,00; 11,30 i 13,30 – do popunjenja kapaciteta.

Samostalni obilazak otoka (Brijuni Pocket Guide) moguće je realizirati s polaskom broda iz Fažane u 9,00; 10,00;11,30; 13,30 i 14,30 – do popunjenja kapaciteta. Kupnja ulaznica s popustom od 50 posto moguća na linku uz promo kod PROMO10A .

Naslovna fotografija: Augustin Ravnić izvor NP Brijuni.

POSLJEDNJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.