Nakon zimske pauze, Botanički vrt zagrebačkog PMF-a od 3. ožujka s početkom u 9:00 sati otvara svoja vrata posjetiteljima.
Proteklih toplih dana u kojima nam je proljeće nagovijestilo svoj dolazak, vrt je počeo stidljivo zelenjeti. Neke proljetnice su čak i promolile svoje cvjetne glavice,
Ovaj komadić ljepote na rubu užurbanog grada za posjetitelje će biti otvoren svakog radnog dana. Radno vrijeme: u ponedjeljak i utorak od 9 do 14:30, a od srijede do nedjelje od 9 do 16 sati.
Zagrebački Botanički vrt s ponosom će predstaviti novouređene gredice, ali i velike površine namijenjene učenju, koje su zadnjih godina višestruko obogaćene mnogobrojnim vrstama iz svakog kutka svijeta.
Iako je zbog nedostatka mjesta sadnja ograničena, uprava vrta još uvijek entuzijastično nalazi načina za vrijedne nove akvizicije i male nove zbirke . Tako na jednom mjestu možete vidjeti zbirke tropskih paprati i kukcojednih biljaka, te zbirku mahovina koju planiraju uzgojiti u ‘brijariju’, vrtiću za mahovine.
Nakon opsežnih zimskih radova i preinaka s ciljem osiguranja sigurnosti posjetitelja, najstarija kamenjara u Botaničkom vrtu postaje dostupna za obilazak mnogobrojnih posjetitelja.
Za ovu je sezonu iz Vrta najavljena i prava “terapija tulipanima”. Posadili su tisuće lukovica pedesetak kultivara iz gotovo svih razvojnih linija koje nudi moderna hortikultura i nizozemski uzgajivači! Dani tulipana u Botaničkom vrtu bit će pravi spektakl tih slavnih uresnica koje su se u 17. stoljeću plaćale zlatom u težini svojih skromnih lukovica. Pratite najave Botaničkog vrta kako ih ne bi propustili!
Novosti u Botaničkom vrtu
Ovu oazu bilja osnovao je 1889. godine profesor Antun Heinz. Tako je proveo u djelo raniju ideju o potrebi osnivanja botaničkoga vrta pri Botaničko-fiziološkome zavodu Mudroslovnoga fakulteta prof. dr. Bohuslava Jiruša, prvog profesor botanike na zagrebačkome sveučilištu.
Grad Zagreb sveučilištu je potom poklonio zemljište na kojem je Botanički vrt za potrebe istraživanja, a namjera je bila da vrt bude dostupan javnosti.
Vrt je veličinom relativno malen. Iako je izvorna namjera bila da se vremenom širi, grad koji je rastao oko njega zaokružio ga je i ograničio užurbanim prometnicama i prugom. No, neupitno je bogatstvo vrsta koje krije ova oaza. Od 4,7 hektara ukupne površine najveći dio zauzima arboretum u kojem rastu drveće i grmlje iz različitih dijelova svijeta.
Uz bogate i raskošne gredice jednoljetnica i trajnica na otvorenom, Botanički vrt se može podičiti i stakleničkom zbirkom koja sadrži različite tropske i suptropske biljke, kukcojedne biljke, drvenaste biljke područja sa sredozemnom klimom, biljke mesnatice (sukulente) i palme.
U staklenicima zimuju i tropske paprati, ali ljeto provode na otvorenom u papratariju. Tu je i peoniarij – maleni vrt božura koji će vas izgledom i mirisom oduševiti kada malo dublje uđemo u proljeće.
U jednom kutku Botaničkog možete se bolje upoznati i s močvarnim biljkama hrvatske flore. Tu su i samonikle biljke tipične za naše područje koje se uzgajaju na biljno-geografskoj kamenjari.
Brojna čuda Majke prirode
Teško je i pobrojati sva čuda i ljepote koje skriva Botanički vrt zagrebačkog PMF-a. Jednako je teško i sagledati ih pri samo jednom posjetu. Stoga, pruži li vam se prilika za to, posjetite vrt, ali mu se i vraćajte. On će vas svaki mjesec u godini dočekati s nekom novom bojom, novim mirisom.
Jer, ovaj vrt nije samo turistička atrakcija i prilika za kratak bijeg u zelenilo u srcu grada. On je i centar istraživanja i zaštite prirode, posebice rijetkih i ugroženih biljaka. No ujedno je i prostor koji nam čini dostupnim brojna čuda Majke Prirode i nudi mogućnost da ih bolje upoznamo. A što je bolje poznajemo, bolje ćemo ju čuvati.
Naslovna fotografija:Turistička zajednica grada Zagreba
