Popularne destinacije susreću se s mnogim izazovima, od prevelikih gužvi do previše smeća, stoga promišljaju kako namaknuti više novaca da bi financirale novonastale probleme. Jedno od rješenja je uvođenje turističke naknade za posjetitelje.
Uvijek se, međutim, nameće poznata ekonomska dilema da se ‘ne ubije koka koja nosi zlatna jaja’. S druge strane, pojavljuju se ekološka i društvena pitanja kako bi se jamčilo da će turistička područja ostati pogodna i ugodna za život lokalnog stanovništva.
Danas su atraktivne odmorišne destinacije dodatno opterećene zbog sve većeg utjecaja društvenih medija, prvenstveno Instagrama, stvarajući pritom ‘efekt krda‘.
Stroži standardi
Bez obzira na odredište, jedan od glavnih ciljeva današnjice je ‘raspršiti‘ turiste. Da su posjetitelji ravnomjernije raspoređeni, balansiranje između pozitivnih i negativnih učinaka turizma bilo bi lakše izvedivo.
Danas se s tim ciljem koristi ozbiljan marketing te se posjetitelje potiče da razmišljaju van uobičajenih okvira.
Osim prilagođenih rješenja za pojedine destinacije koje se bore s neuravnoteženim turizmom, tehnološkog pristupa i lokalnih prilagodbi, pitanje upravljanja turističkim tokovima nedvojbeno uključuje i primjenu strožih standarda.
///TOP 5 europskih secesijskih građevina od kojih nećete moći odvojiti pogled
Plan za borbu protiv prekomjernog turizma u Francuskoj, primjerice, predviđa stvaranje nacionalnog opservatorija za najpopularnija turistička odredišta, marketinšku kampanju s ciljem podizanja svijesti posjetitelja i razmatranje razvoja vansezonskog turizma.
No, vratimo se na naknade.
Prihod ostvaren od posjetitelja prebacuje dio poreznog tereta sa stalnih stanovnika na turiste, ublažavajući time utjecaj masovnog turizma i poboljšavajući kvalitetu života ‘lokalaca’.
Neku vrstu takse već naplaćuju sljedeća odredišta:
Beč (Austrija), Bruxelles (Belgija), Butan, Bugarska, Hrvatska, Karipski otoci, Prag (Češka), Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Japan, Malezija, Novi Zeland, Portugal (naplaćuje boravišnu pristojbu u 13 gradova, uključujući Lisabon i Porto), Tajland, Nizozemska (Amsterdam je jedno od najskupljih mjesta u Europi kada je riječ o boravišnoj pristojbi)…
///Amsterdam zanimljivosti: Pet stvari koje treba doživjeti
… Švicarska, Slovenija, Španjolska (nekoliko gradova nedavno je odlučilo povisiti cijenu boravišne pristojbe dok drugi gradovi razmišljaju o tome), SAD (posjetitelji moraju podnijeti zahtjev za ESTA – elektronički sustav za autorizaciju putovanja – što je vrsta vize).
///Grčki otoci, Malta, Portugal ili Španjolska – kamo biste voljeli povoljno putovati krajem ljeta?
Destinacije koje počinju s naplatom:
Valencija u Španjolskoj, Venecija u Italiji, Indonezija je najavila uvođenje turističke pristojbe za putnike koji posjećuju Bali od 14. veljače, Ujedinjeno Kraljevstvo nameće novi sustav pod nazivom Elektronička autorizacija putovanja (ETA) prema kojem će posjetitelji iz SAD-a, Europske unije, Australije i Kanade morati podnijeti zahtjev za dozvolu i platiti za ulazak u zemlju.
///Valencija: Mediteranski grad čije ulice krase naranče, čuva i sveti gral
Madeira od druge polovice 2024. uvodi turističku pristojbu od dva eura. Edinburgh bi trebao biti prvi škotski grad koji će uvesti porez. Nedavno je, osim toga, Zakon o naknadama za posjetitelje prošao prvo glasovanje u škotskom parlamentu.
///Biser Atlantika: Madeira je otok vječnog proljeća koji nazivaju i europskim Havajima
Što je turizmofobija?
Turističke takse nisu novost – iz godine u godinu, sve veći broj odredišta turistima obračunava određenu vrstu naknade koja se često dodaje hotelskim računima ili naplaćuje po dolasku u destinaciju.
Ova praksa je postala popularna tijekom prošloga desetljeća, osobito u Europi i SAD-u. Sve više destinacija, naime, pokreće inicijative vezane za održivost, a kako bi postigle svoje zelene ciljeve, potrebno im je dodatno financiranje.
Putovanja u popularna mjesta također su se vratila na razine prije pandemije – sve češće raspirujući tjeskobu, strah i odbacivanje neodrživih turističkih praksi od strane lokalnog stanovništva, tzv. turizmofobiju.
Održivi razvoj
U Dubrovniku će naknada uvedena na kruzere pomoći u poboljšanju stanja infrastrukture, a u Grčkoj će pak povećanje postojećeg hotelskog poreza olakšati borbu protiv prirodnih katastrofa.
Kraljevina Butan uvela je porez s ciljem očuvanja netaknute ljepote zemlje i zaštite tradicionalne budističke kulture koji se naziva dnevna pristojba za održivi razvoj.
Barcelona koristi gradsku turističku pristojbu za financiranje lokalnih građevinskih i razvojnih projekata – obično u visini oko 5 eura dnevno po osobi. Većina boravišnih pristojbi dodaje se na ukupnu cijenu smještaja.
Uvedene turističke naknade odnosno takse uglavnom su nominalne i ne predstavljaju prepreku turistima koji odluče posjetiti željeno odredište. Ankete pokazuju da posjetitelji nemaju negativan stav prema nametima kada znaju da će novac biti pametno uložen.
///Sve više destinacija uvodi turističke takse, donosimo pregled novosti
U borbi s masovnošću i neuravnoteženošću, počinju se također pojavljivati popisi mjesta koja se ne preporuča posjetiti, primjer je Fodorov No List. No, o tome nekom drugom prilikom…
Naslovna fotografija: Booking.com
