Zimsko planinarenje: Krndija je nepravedno zapostavljena, a nudi vrlo zanimljive planinarske staze

Krndija je gora u Slavoniji koja se nalazi istočno od Papuka na koji se nadovezuje. Krndiji možete prići južno od Orahovice i Našica odnosno sjeverno od Požege i Kutjeva.

Papuk je zahvaljujući uređenoj poučnoj stazi, planinarskom domu Jankovac, slapu Skakavac, uređenom adrenalinskom parku iznad Velike te europskim sredstvima kojima je otvorena Kuća Panonskog mora, svakako najpoznatija slavonska planina. Papuk je sve više i turistički valoriziran, a ne samo planinarski. Dok turisti možda ipak manje poznaju Krndiju čija je zapadna granica planinski prijevoj između vrha Češljakovački vis na Papuku i vrha Kapovca na Krndiji.

Ovdje je svakako najveći turistički adut Ružica grad čije obnova je najavljena lani. Park prirode Papuk u sklopu kojeg je i Ružica grad, prije dvije godine je krenuo u smjeru očuvanja utvrde Ružice grada od daljnjeg propadanja. Izrađena je konzervatorska studija sa programom obnove Ružice grada. 

Ovog vikenda odlučili smo od Orahovačkog jezera poći na najviši vrh Krndije Kapovac te usput obići i Stari grad te Ružica grad. Zaustavili smo se na vidikovcu Petrov vrh koji zovu i tromeđa i smatra se jednim od ljepših na Istoku Hrvatske.

Iznenadila nas je brojna mehanizacija na samom jezeru. Ovdje niče objekt, jezero je isušeno, a radovi u tijeku. Doznajemo kako su radovi dio projekta uređenja Turističko-rekreacijskog centra “Jezero-Hercegovac-Ružica grad” ukupne vrijednosti 81.3 milijuna kuna.

Parkiramo uz jezero i krećemo poučnom stazom Ružica grad koja odmah donosi vrlo strm uspon za zagrijavanje i najavljuje kako će ovo biti zanimljiv izlet. Brzo stižemo do Ružica grada tajanstvenog i samozatajnog bisera Krndije.

Ova lokacija ubraja se u najveće hrvatske utvrde, a jedna od legendi pripovijeda kako je nekoć postojala plemenita kneginja Ružica koja je ostala posve sama vladati gradom nakon što su joj otac i braća poginuli u borbi s Francima. Na viteškom turniru, na kojem je Ružica odlučila pronaći muža, pobijedio je nepoznati Crni vitez. On je zapravo bio franački vitez koji je došao s ciljem da ženidbom osvoji još jedan hrvatski grad. Kneginja, razočarana svojom tužnom sudbinom, bacila se s najviše gradske kule nakon čega su po cijelom kraju izniknuli grmovi crvenih ruža, po čemu je grad i dobio ime.

Druga pak legenda pripovijeda kako je Ružica Grad još iz drevnog doba bio mjesto gdje se sastaju vile, sve dok nije došao vladar koji si je ondje htio izgraditi dvorac. Vilama se nije svidjela ideja da netko ruši njihov dom pa bi svojim čarolijama svake noći rušile sagrađeno. Moćni vladar je morao tome stati na kraj i jedne noći je bešćutno zazidao vilu Ružicu u temelje. U ono vrijeme nitko nije mogao nadmašiti moći koje su imale vile pa su ostale vile bacile prokletstvo na vladara koji je na kraju stradao pod kamenom.

Nismo uspjeli uočiti vile pa smo put stazom uz ruševine Ružica grada nastavili prema najvišem vrhu Krndije. Kapovac je visok je 793 metra, a sam vrh je kao i cijela Krndija vrlo šumovit. Prepoznat ćete ga izdaleka jer se na vrhu nalazi uočljiv televizijski odašiljač. Na nekim kartama vrh je označen imenom Kapavac, no planinari ga uvriježeno nazivaju Kapovac. 

Dolaskom na Kapovac uočavam kako je napravljen novi planinarski vidikovac. Ne znam kada, ali znam kako smo još 2019. godine bile gore i penjali se na stari vidikovac, koji se po prilici ljuljao. Tada sam se pitala kako je pitanje vremena kada će se samo urušiti. Novi je stabilan i nešto viši nego stari, a pogled odozgo vrijedi svake minute penjanja.

Pri silasku s Kapovca obilazimo i Stari grad. Zanimljivu lokaciju na kojem su ruševine starog grada koje svjedoče o zanimljivoj povijesti ovog kraja. Nema puno informacija o ovoj lokaciji što ju čini nekako mističnom, a navodno je starija od Ružica grada. Dali smo si mašti na volju i zamišljali kako je ovdje u dalekoj prošlosti bila zanimljiva utvrda u kojoj su živjeli sasvim posebni plemići. Danas možda i ovdje obitavaju vile, no nama se nisu otkrile.

Na Krndiji je i Petrov vrh koji s visinom od 701 metar nosi titulu najvišeg vrha Osječko-baranjske županije. S vidikovca, do kojeg možete doći i automobilom, vidi se i mađarski Aršanj brdo iznad Mohača, a dalekozor omogućava da istražite ovaj veličanstven pogled na kako mnogi misle, ravnu Slavoniju.

Planina Krndija tvori zajedno s  Papukom i  Psunjem najstarije dijelove tzv. Slavonskih planina, a ujedno i najstarije stijene koje nalazimo u Hrvatskoj. Krndiju izgrađuju stijene nastale u različitim razdobljima geološke prošlosti, a najzastupljenije su metamorfne stijene stare preko 300 milijuna godina. Na Krndiji se nalaze i vulkanske stijene na Lončarskom visu. Iako visina mnoge planinare čudi pa i izaziva podsmijeh, Slavonske planine imaju vrlo zanimljive i atraktivne planinarske staze pa ćete već na prvom obilasku promijeniti mišljenje.

Zanimljiv izlet, par dana prije službenog početka zime, trajao je 5 i pol sati uz prijeđenih dvadesetak kilometara Krndijom. Slavonske planine idealne su i u zimsko doba jer nisu toliko zahtjevne i snijeg ne stvara velike probleme za manje iskusne planinare za razliku od Velebita, Risnjaka ili Biokova.

Prijedlog za zimske vikende koji nećete požaliti su upravo ove gore koje pamte i more. Vode Panonskog mora ostavile su iza sebe ove nevjerojatne pejzaže koje se svakako isplati vidjeti.

Podsjećam kako u Slavoniji postoji i zanimljiv Slavonski planinarski put dug 300 kilometara čijom značkom se ne može pohvaliti prevelik broj ljudi pa eto razloga više za planinarenje u “ravnoj” Slavoniji.

Naslovna fotografija: Adrijana Jukić Aladić