Prava prašuma nalazi se upravo u Nacionalnom parku Plitvička jezera, a prostire se na površini od 84 hektara. Ukoliko želite reći kako ste bili u prašumi onda ne smijete propustiti pronaći ovu prašumu zanimljivog imena.
Prašuma Čorkova uvala nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Nacionalnog Parka Plitvička jezera, na nadmorskoj visini 860 do 1028 metara, u zoni bukovo-jelovih šuma.
Predstavlja sekundarnu prašumu – razvoj bez ili s neznatnim utjecajem čovjeka. Kako se životni procesi odvijaju nesmetano u njoj su prisutni svi razvojni stadiji svih sastavnica prašumskog ekosustava. Dominantni dojam ostavljaju stabla različitih visina, debljina i starosti.
///PLITVIČKA JEZERA: Rijetki su oni koji su vidjeli Crno jezero
U ovoj Ličkoj prašumi pronaći ćete običnu jele staru preko 500 godina, visine 58 m i promjera širokih 150 centimetara. U ovoj prašumi možete vidjeti i obične bukve i smreke u velikim dimenzijama kakve ne srećete često.
Što se zbiva u prašumi?
U prašumi su stalne promjene koje se odvijaju u višestoljetnim razvojnim ciklusima gdje dolazi do promjene omjera vrsta drveća, vertikalne slojevitosti, gustoće i broja sušaca, količine mrtvog drveta, količine i veličine otvora u krošnjama, vjerojatnost vjetroloma i najezde za drveće štetnih insekata. Takve pojave ne pogađaju cijelu prašumu odjednom, već se događaju u pojedinim dijelovima šume, a rezultat toga je mozaični izgled, navode u Nacionalnom parku koji uz ovu ima još 69 posebnih priča za koju većina posjetitelja nije čula.
Ako do sada niste znali zašto su prašume važne prenosimo nekoliko činjenica o prašumama:
- Značajne su za očuvanje prirodne baštine.
- Imaju visoki stupanj biološke raznolikosti, potencijal genetske raznolikosti.
- Važne su za dobivanje uvida u prirodnu strukturu šuma.
- Referentna su mjesta za procjenu učinkovitosti upravljanja šumama.
Inače Lijepa naša ima samo nekoliko prašuma procjenjuje se najviše desetak. Prašume su posebne šume, a za razliku od većine naših šuma, prašume nisu nikad bile sječene. Odnosno prašume su potpune prirodne šume. U prašumama stara stabla kad umru padaju na tlo gdje se uslijed prirodnih procesa pomalo raspadaju. Od njih nastaje humus koji je iznimno značajan za ostale biljke i životinje. U mrtvim stablima nastanjuju se brojni kukci i ptice, najšešće djetlići. Prašume su bogate šume koje obiluju životom.
Izvor i foto: Nacionalni park Plitvička jezera
