U Zagrebačkom zelenom prstenu možete vidjeti risa, kunu ili čak i divlju mačku

Članak se nastavlja ispod oglasa

Područje Zagrebačke županije poznato je kao većinom ruralni kraj, s razvijenom poljoprivredom, pa je očekivano da su najčešće životinje one poznate – domaće, s lokalnih farmi i seoskih domaćinstava. No po zelenim prostranstvima, dalje od gradova i sela, nastanila su se i brojna druga stvorenja, mala i velika. Oni trče, skaču, lete, gmižu i plivaju oko nas, a okolicu Zagreba s dobrim su razlogom odabrali za svoj dom. Zbog čiste, očuvane prirode i raznolikog reljefa, na površini od oko 3.000 kmživi zapravo impresivan broj životinjskih vrsti. Velik dio tih divljih životinja baš i nemamo prilike vidjeti svaki dan, no možda je tako i bolje. Neke od njih su rijetke, ugrožene i zaštićene, a na ljudima je da im omoguće miran i ugodan suživot s civilizacijom. Predstavljamo neke od naših manje poznatih, a itekako zanimljivih životinjskih susjeda iz zagrebačkog zelenog prstena…

Kuna zlatica (Martes martes)

Iako prisutna po šumama diljem Europe, ova zvjerka dragocjena krzna posebno nam je mila jer je nosimo na nacionalnoj valuti. Voli stare šume s debelim stablima pa je možemo pronaći u finom hladu Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje ili Varoškog luga. Prepoznat ćete je po zlatno-žutoj mrlji na vratu i prsima, za razliku od manje kune bjelice, s pripadajućom bijelom mrljom.

Orao štekavac (Haliaeetus albicilla)

Najveći orao u Europi i najveća ptica grabljivca ovih krajeva grandiozna je pojava s rasponom krila do dva i pol metra. Opaka izgleda, ove ptice nježne su duše koje cijeli život imaju istog bračnog partnera. U Hrvatskoj su prisutni uz rijeke i močvare, ali malo ih je i ugroženi su jer im čovjek uništava prirodna staništa. Jastrebarski lugovi, Varoški lug, Crna mlaka i Lonjsko polje mjesta su gdje se ugodno i sigurno osjećaju.

Divlja mačka (Felis silvestris)

Po selima i gradskim naseljima navikli smo na mnogo kućnih i uličnih mačaka, pa one divlje koje žive po šumama vjerojatno ne zvuče posebno egzotično. No, spretni i elegantni predak domaće mace strogo je zaštićena vrsta, kod nas sve rjeđa. Vješt je lovac, gotovo da i nema prirodnih neprijatelja, a od obične tigraste mačke razlikuje se po snažnijem tijelu, krupnijoj glavi, dužoj dlaci i većim kandžama. Nemojte je pokušati pomaziti ako se sretnete.

Plazica vuga (Remiz pendulinus)

Članak se nastavlja ispod oglasa

Šire poznata kao sjenica mošnjarka, ova sitna ptica selica sve je ugroženija, tako da je velika radost znati da je prostor za gniježđenje pronašla baš u zagrebačkoj okolici. Njezina viseća gnijezda na stablima prave su mala graditeljska remek-djela. Voli biti uz vodu, pa se udomaćila na području Sava-Strmec, koje status ornitološkog rezervata duguje baš plazici vugi.

Gatalinka (Hyla arborea)

Jedna od najmanjih žabica Europe, duga tek nekoliko centimetara, voli bujnu vegetaciju i vlažna područja. Simpatičan zelembać čest je stanovnik Zagrebačkog zelenog prstena, a nakon što zimu provede pod zemljom, na proljeće izlazi van. Ako ljeti tijekom suše začujete njezin kreket, možete se nadati da je točno prognozirala kišu, no možda je to samo ljubavni zov raspoloženih mužjaka.

Crni daždevnjak (Salamandra atra atra)

Članak se nastavlja ispod oglasa

Pjegavi daždevnjak – onaj crni sa žutim pjegama – čest je u našim šumama, no njegov potpuno crni i nešto manji rođak mnogo je rjeđa pojava. Voli visine, hladne i vlažne predjele, što je i logično, jer je vodozemac, a ne gušter. U Hrvatskoj je prisutan na malom broju područja, a jedno od njih je Žumberak. Budući da je otrovan, grabežljivci ga ne napadaju, pa može voditi miran šumski život.

Ris (Lynx lynx)

Najveća europska divlja mačka veoma je ugrožena vrsta, pod strogom zaštitom. Prije pedesetak godina kod nas su gotovo istrijebljeni pa je populacija spašena primjercima s Karpata. Spretan i tajnovit lovac gusta krzna prepoznatljiv je po crnim čupercima na vrhovima ušiju. Smatra se da je u Hrvatskoj manje od stotinu jedinki, a većinom obitavaju južnije od Zagrebačke županije. U ovim krajevima znaju se pojaviti na šumovitom području Žumberka.

Patka njorka (Aythya nyroca)

Među raznim vrstama pataka koje obitavaju kod nas, njorka je jedna od najugroženijih. Živi na riječnim i močvarnim područjima, a prepoznat ćete je po crvenkasto-smeđem perju i svijetlim očima karakterističnima za mužjake. Jedno od njihovih glavnih okupljališta u Europi je Crna mlaka, gdje u očekivanju migracije uživaju roneći i loveći ribu.

Dabar (Castor fiber)

Najveći drvosječe i graditelji među glodavcima prije više od stoljeća bili su autohtoni stanovnici Hrvatske, na području Posavine, sve dok iz nepoznatih razloga nisu nestali. No dabrovi su se vratili u velikom stilu, kad su postupno ponovno uvedeni 1990-ih godina, i to donacijom iz Bavarske. Pod nadzorom stručnjaka skrasili su se u šumi Žutici unutar Lonjskog polja, gdje su pronašli idealne uvjete za život i proširili se.

Bijela roda (Ciconia ciconia)

Svakog proljeća mnoga sela i gradovi s radošću iščekuju povratak svojih najdražih životinjskih susjeda. Na krovovima kuća i stupovima tad počinju nicati gnijezda iz kojih izviruju rode. Duga je to tradicija i znak očuvane prirode – rode za svoj dom biraju samo čist, zdrav okoliš. U Hrvatskoj im je upravo Zagrebačka županija najmilije stanište, s oko 250 gnijezda. Najbolje šanse za promatranje roda imate u Vrbovcu, Ivanić-Gradu, Pisarovini, Klinča Selima te Donjoj Kupčini i Donjoj Zdenčini.

Alpski voluharić (Microtus multiplex)

Turopolje svoj glacijalni relikt za trku ima! Riječ je o životinjskim vrstama hladnih podneblja koje su bile široko rasprostranjene nekoć davno, tijekom ledenih doba, a sad su stisnute na vrlo ograničenim staništima. Jedan dio ovih slatkih malih endemskih glodavaca s Alpi je došao i do nas te, osim u Motovunskoj šumi, svoj komadić doma pronašao sjeverno od rijeke Save.

Izvor: Around Zagreb

- Oglas -

POSLJEDNJE OBJAVE

NAJČITANIJE OBJAVE

Prijavite se na naš newsletter

Tjedna doza najboljih turističkih priča. Newsletter vam daje uvid u najvažnija događanja i teme o kojima se pisalo na portalu turistickeprice.hr

Vaša e-mail adresa bit će sigurno pohranjena i korištena samo u svrhu stranice turistickeprice.hr i neće se prosljeđivati trećim osobama.

Autor

Kategorije