Istarska općina Žminj još nije nadaleko poznata na turističkoj karti Hrvatske i mnogi državljani Lijepe naše možda za nju nisu niti čuli. Stoga vjerojatno još manje ljudi zna da naselje Žminj ima i svoj craft beer festival.
Mi smo, međutim, odlučili provjeriti i vlastitim iskustvom utvrdili da doista ima – i to vrlo dobro posjećen. A sada nam je jasno i zašto.
I ića, i pića
Prvoga dana kolovoza ove godine s početkom u 18 sati održan je, naime, šesti po redu Žminj Craft Beer Festival na kojemu su ljubitelji craft piva i dobre glazbe mogli uživati u izvrsnim okusima i sjajnoj atmosferi.
Sedam craft pivovara donijelo je svoja najbolja piva, a nije nedostajalo niti ponude za gurmane. Između ostaloga, mogli su se kušati domaći suhomesnati proizvodi – Žminjski gušti – i Ljutistra, pravi hit ovoga festivala!
Vrijedi istaknuti kako je ljuti umak ovoga brenda osvojio prestižnu Great Taste Awards zvjezdicu – jednu od najcjenjenijih svjetskih nagrada za hranu i piće.
Festival je donio i zanimljive popratne sadržaje poput Beer & Paint radionice, prezentacije homebrewinga, kao i Beer shopa u kojem su posjetitelji mogli kupiti omiljena piva te ih ponijeti kući.
Kako je manifestacija krenula već u 18 sati, našlo se ovdje veselih mladih obitelji koje su s najmlađim članovima nesmetano uživale na plesnom podiju. Bilo je i simpatičnih četveronožaca koji su se doimali kao da im se ne žuri kući.
Spomenimo da je Žminj naselje i općina s oko 3650 stanovnika u središnjem dijelu Istre s bogatom poviješću. To dokazuje nekoliko atraktivnih točaka u mjestu. Jedna od njih je žminjska kula.
Ponešto o povijesti…
U 15. stoljeću kod ulaza u grad izgrađene su tri okrugle kule, dok je pravokutna kula na sjeverozapadnom kutu kaštela postojala i ranije.
Jugozapadna i sjeverozapadna kula srušene su u vrijeme kad više nije bilo ratne bojazni, odnosno u drugom desetljeću 18. stoljeća prilikom proširenja župne crkve. Sjeveroistočna je kula srušena u Drugom svjetskom ratu prilikom bombardiranja mjesta.
Od kaštela je danas, prema tome, sačuvana jedna kula te dio južnoga krila koji je ugrađen u župnu crkvu. Na službenim stranicama Turističke zajednice Općine Žminj naišli smo na podatak da je preostala kula dobila balkon najvjerojatnije nakon Uskočkog rata 1618. godine.
Danas se u kuli održavaju razne izložbe – u organizaciji Katedre Čakavskog Sabora, Turističke zajednice i Općine Žminj. Održava se također izložba kućnih božićnih jaslica, Mali samanj u kuli, izložbe povodom pučke fešte Bartulje i drugo.
Žminj je u povijesti bio važna utvrda, ponajprije stoga što je kao austrijska tvrđava stajao nasuprot onoj mletačkoj u Svetvinčentu.
Što Žminj danas nudi gostima?
Mir, lokalni proizvodi, autentičnost, neposredan doživljaj, unikatna iskustva i povezanost proizvođača, neke su od osnovnih karakteristika destinacije.
Zaboravljeni recepti, freske, govor, običaji, usmena predaja, glazba, špilja Feštinsko kraljevstvo, kobasica to go, žminjsko kafe, žminjski makaruni, gospodski žminjski kolač Kristova kruna, brojne lokve, magareće mlijeko, domaća mozzarella, jogurt, skuta, maslac, sir, pršut, vina, ulja, kao i kapelice, šume, boške i vidikovci, dio su turističke ponude te se objedinjeni mogu naći u sadržaju brojnih manifestacija, navodi se na stranicama Turističke zajednice, a mi svakako u budućnosti planiramo provjeriti je li tome doista tako. I unaprijed se radujemo novim iskustvima!
Za sada možemo potvrditi da se na lokaciji Zad Kaštela u Žminju održala večer prepuna odlične glazbe, vrhunskog craft piva i ukusne hrane – sve u svemu sjajna atmosfera. Vrhunac večeri, po našoj procjeni, bio je koncert legendarnih Gustafa.
Gustafi i Edi Maružin
Grupa Gustafi nastala je krajem 1980. u Vodnjanu iz amaterske scenske skupine sklone performansima. Pod nazivom Gustaph y njegovi dobri duhovi održali su prvi nastup – koji je trebao biti i posljednji. Međutim, bend postoji dan-danas.
Edi Maružin i Čedomir Mošnja sviraju zajedno desetljećima te iza sebe imaju brojne albume i nastupe. U početku eksperimentalni punk rock, kasnije zamjenjuju utjecaji istarske etno glazbe (ali i ostale svjetske etno scene) iz čega se stvorio osebujan zvuk Gustafa po kojemu su i danas poznati.
Mješavinom svega što su slušali – od bluesa, countryja, texmexa, cajuna, keltske glazbe, balkanske tradicionalne glazbe, ruskih i ukrajinskih veselica, sve do ortodoksne istarske kante – stvorili su svoj jedinstveni stil koji je osvojio mnoge poklonike dobre glazbe.
Osim legendarnih Gustafa, svirala su još dva sastava – EETB i TTRT the band – a svi su zajedno odradili sjajan posao i stvorili doista odličnu atmosferu.
